ŠOKANTNA STRATEŠKA ANALIZA OSMORICE VRHUNSKIH EVROPSKIH STRUČNJAKA: Ekonomski slom Evrope 2031.
Dok Amerika i Kina kroje sudbinu planete pomoću veštačke inteligencije, naš kontinent je u debelom zaostatku
Foto: AP/ Ng Han Guan, AP/ Ludovic Marin, AP/ Kenzo Tribouillard, AP /Ebrahim Noroozi, AP /Alexander Zemlianichenko, AP/ Mark Schiefelbein
Dok se birokrate u Briselu i dalje bave regulativama, pisanjem beskrajnih direktiva i prebrojavanjem administrativnih fusnota, svet galopira u potpuno novu eru. Najnovija dramatična studija osmorice vrhunskih evropskih eksperata "Evropa 2031" donosi jezivo katastrofično upozorenje: Evropa ubrzano gubi sposobnost da oblikuje sopstvenu sudbinu i nalazi se na korak do potpune ekonomske, političke i vojne irelevantnosti.
Prema ovom crnom scenariju, za samo nekoliko godina Stari kontinent će se naći u makazama između dve superile - Sjedinjenih Američkih Država, koje drže apsolutni monopol nad kognitivnom inteligencijom i algoritmima, i Kine, koja je uspostavila potpunu dominaciju nad robotskom industrijom i fizičkom proizvodnjom. Evropa? Evropa ostaje prazna ljuštura, zavisna od milosti Vašingtona i ucenjena ekonomskim paketima Pekinga, sa socijalnim sistemom pred potpunim kolapsom.
RANA FAZA
Sve je počelo, kako autori navode, u ranoj fazi eksplozije AI tehnologija kada je Evropa samu sebe ubeđivala da novac nije presudan i da se do vrhunskih rezultata može doći "pametnim i malim koracima". Dok su se u Kaliforniji i Šenženu radile smene od po 80 sati nedeljno, evropski komesari su raspravljali o etici i uvođenju restriktivnih zakona. Rezultat te arogancije je jeziv, danas Sjedinjene Države kontrolišu preko 80 odsto svetske infrastrukture za obradu podataka, dok cela Evropa drži mizernih pet procenata.

Foto: AP /Mark Schiefelbein
Ovakav crni razvoj događaja nije iznenađenje za srpskog predsednika Aleksandra Vučića, koji već duže vreme u svojim javnim nastupima koristi gotovo identične formulacije kako bi probudio uspavanu javnost, ali i evropske partnere. Tokom svoje nedavne zvanične posete Kini, Vučić je poslao oštru poruku koja danas zvuči proročki:
- Svet se menja brzinom svetlosti, a veštačka inteligencija i robotika više nisu daleka budućnost, već surova sadašnjost u kojoj se meri ko će opstati, a ko nestati. Dok Kina i Amerika ulažu stotine milijardi dolara u superkompjutere i nove tehnologije, Evropa gubi korak jer se bavi formom, a ne suštinom. Ako Stari kontinent hitno ne promeni svoj pristup i ne shvati da ekonomski suverenitet zavisi isključivo od tehnološkog razvoja, ostaće svetlosnim godinama iza Pekinga i Vašingtona, pretvoren u istorijski muzej umesto u ekonomsku lokomotivu.
Kineska armija humanoida menja ekonomiju planete
Dok se u zapadnim medijima vodi debata o tome da li je napredak AI modela samo privremeni mehur, Kina je svoju strategiju fokusirala na fizičku ekonomiju. Zahvaljujući masovnim državnim subvencijama, kineska proizvodnja humanoidnih robota premašila je sumu od milion jedinica godišnje. Danas se napredni kućni ili industrijski robot u Kini može kupiti za svega 10.000 evra, a ulice gradova poput Šenžena već uveliko čiste mašine. Ova robotska revolucija omogućava Kini da zadrži status industrijskog lidera, čak i ako njeni softverski modeli zaostaju nekoliko meseci za američkim pandanima.
Foto: Printscreen
Ovu tezu predsednik Srbije je dodatno razradio i tokom predstavljanja dugoročnog državnog plana "Srbija 2030-2035", gde je naglasio da naša zemlja ne sme da ponovi greške Brisela:
- U planovima za period do 2035, naš apsolutni prioritet mora biti stoprocentna digitalizacija, izgradnja novih data centara, ulaganje u domaće mlade stručnjake i direktna primena veštačke inteligencije u industriji i medicini. Srbija mora da se veže za one koji idu napred, za najsavremenije tehnologije jer u suprotnom nećemo moći da finansiramo ni zdravstvo ni penzije. Pogledajte šta se dešava bogatijim zemljama od naše koje su zakasnile samo dve ili tri godine, njihove auto-industrije propadaju pod naletom kineskih električnih vozila, a budžeti pucaju. Mi taj luksuz sebi ne smemo da dozvolimo.
Katastrofa se, prema analizi eksperata, ne zaustavlja samo na praznim fabrikama. Autori predviđaju dramatičan slom evropskog poreskog sistema. Kapital se masovno preliva na račune američkih tehnoloških konglomerata, dok evropske države, pritisnute dugovima, moraju da izdvajaju i više od 12 odsto svojih budžeta samo na servisiranje kamata.

NEMOGUĆ IZBOR
U trenucima kada Evropska centralna banka ostane bez instrumenata za odbranu zajedničke valute, na scenu stupaju vanserijski krediti iz Pekinga. Kineski državni fondovi već počinju da diskretno kupuju evropske dugove i preuzimaju infrastrukturu na jugu kontinenta. S druge strane, Vašington uzvraća udarac uvođenjem carinskih barijera i agresivnim preuzimanjem preostalih evropskih industrijskih giganata pod izgovorom nacionalne bezbednosti.
Konačan udarac Evropi preti kroz ucenjivanje pristupom samim tehnologijama. Ukoliko ne preda kontrolu nad svojim ključnim kompanijama, poput holandskog ASML, koji jedini na svetu proizvodi mašine za štampanje najnaprednijih čipova, Evropi preti potpuno isključenje iz globalne mreže veštačke inteligencije. Stari kontinent je tako doveden pred nemoguć izbor: da postane američki protektorat ili kineska ekonomska kolonija.
Ova osmorica eksperata su uradila analizu
1. Daan Juijn
Istaknuti holandski stručnjak za tehnološku strategiju i analizu rizika. Specijalizovan je za proučavanje uticaja veštačke inteligencije na geopolitičke odnose i suverenitet država, s posebnim fokusom na ranjivost evropskih lanaca snabdevanja
2. Stan van Baarsen
Ekspert za ekonomiju tehnološkog sektora i investicione tokove u oblasti visoke tehnologije. Bavi se analizom rasta kapitala velikih tehnoloških monopola i istraživanjem ekonomskog zaostajanja Evropske unije u odnosu na američko i azijsko tržište
3. Judith Dada
Partnerka je vodećem evropskom fondu rizičnog kapitala Visionaries Club i koizvršna direktorka AI startapa Langdock. Već skoro deceniju investira direktno u AI i softverska preduzeća, a aktivno savetuje i vladu Nemačke u vezi s njihovom nacionalnom AI strategijom
4. Maximilian Negele
Istraživač u prestižnom RAND centru za AI, bezbednost i tehnologiju i član ekspertskog foruma za naprednu inteligenciju pri Evropskoj komisiji. Prethodno je radio u Boston Consulting Group i na Univerzitetu u Oksfordu, specijalizovan je za geopolitiku veštačke inteligencije
5. Lily Stelling
Politikolog i stručnjak za tehničku politiku, blisko sarađuje na istraživačkim projektima sa organizacijama fokusiranim na upravljanje AI i strateško pozicioniranje Evrope. Njena stručnost leži u mapiranju institucionalnih slabosti EU u pogledu zadržavanja talenata i regulatornih prepreka koje usporavaju razvoj tehnološke infrastrukture
6. Philip Fox
Rukovodilac evropske AI politike u nezavisnom tink-tenku KIRA Center u Berlinu. Doktorirao je na Humboltovom univerzitetu u Berlinu i jedan je od glavnih autora međunarodnog izveštaja o bezbednosti AI (International AI Safety Report) za 2025. i 2026.
7. Alex Petropoulos
Šef osoblja u Arq Foundation i bivši istraživač AI politike u centru za buduće generacije (CFG). Po obrazovanju inženjer diskretne matematike, on se uže bavi geopolitikom i analizom komparativnih prednosti država unutar globalnog lanca snabdevanja i razvoja veštačke inteligencije
8. Michiel Bakker
Iskusni tehnološki lider i istraživač, s fokusom na praktičnu primenu veštačke inteligencije u industrijskim i proizvodnim sistemima. Specijalnost mu je uporedna analiza kineske robotske revolucije i evropske stagnacije na polju hardvera
* imena pisana u originalu da bi čitaoci i sami mogli da istraže o kojim ljudima se radi i kakve su njihove kompetencije
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)