FAKTOR KURDI REŠAVA RAT! Tramp daje oružje da rasture Iran!
CIA planira da ofanzivom iz Iraka pobuni milione pripadnika manjina i izazove pad režima u Teheranu
Foto: Tanjug/AP Vahid Salemi/Evan Vucci/Kurdish SDF 01 AP Baderkhan Ahmad
CIA naoružava Kurde u Iranu za ustanak protiv režima, a Bela kuća namerava da akciju počne ofanzivom njihovih sunarodnika iz Iraka. Već se vode borbe duž obe strane granice, a izvori CNN iz Bele kuće navode da je zadatak Kurda da seju haos i angažuju znatne iranske snage i omoguće ustanak u velikim iranskim gradovima, a zatim da zauzmu deo teritorije.
BORBE NA GRANICI
Teheran je toga svestan, pa je dronovima napao njihove položaje kod Erbila i američku bazu u blizini. Iransko ministarstvo obaveštajnih službi sad je objavilo da je zaustavilo pokušaj napada separatista preko granice s Irakom i naneo im velike gubitke. Takođe, da je uništio baze i skladišta municije separatističkih grupa. Iran je prošle godine nabavio iz Rusije helikoptere mi-28 upravo za borbu na granici i obuzdavanje moguće pobune.
Izrael bombarduje iranske položaje i policijske stanice u nekoliko gradova duž granice. Poznato je da je samo u jednom napadu poginuo 21 iranski graničar, dok su 22 ranjena. Njujork tajms piše da je sve spremno za kopnenu ofanzivu iz Iraka, pri čemu se pozivaju na zvaničnike Kurdistana u Iraku, koji ima autonomni status, ali je u praksi potpuno nezavisan od Bagdada. U Iraku ima oko devet miliona Kurda, a još toliko ih je u Iranu, gde je i šest miliona Lara, koji su kurdskog porekla, ali su prihvatili persijski jezik.
Za razliku od šiitskih Persijanaca, Kurdi su suniti. U njihovim oblastima na zapadu Irana česti su masovni protesti protiv režima. Izvori Aksiosa iz Bele kuće naveli su da je Trampu ideju o pobuni Kurda izneo premijer Izraela Benjamin Netanjahu.
Foto: Printscreen

Podsetimo, Donald Tramp je pre nekoliko dana telefonom razgovarao s vođama dve glavne kurdske frakcije u Iraku Masudom Barzanijem i Bafelom Talabanijem, ali je vlada iračkog Kurdistana saopštila da se njihova teritorija neće koristiti za napad na susede, između ostalog, i da ne izazivaju većinom šiitske Iračane.

Foto: Printscreen
PRVI DESANT
Pentagon nije najavio masovno učešće vojske u kopnenoj invaziji, ali je pre nekoliko dana iskrcao manji helikopterski desant u irački Kurdistan. Potom je Tramp iznenada izjavio da bi SAD, ako bude potrebno, mogle pokrenuti kopnenu operaciju u Iranu, a ministar obrane Pit Hegset rekao je da će vojska ići onoliko daleko koliko je potrebno.
Međutim, nakon razgovora s kurdskim prvacima, Tramp je na društvenim mrežama objavio kolumnu iz Vašington posta u kojoj se navodi: "Nema potrebe za američkim invazionim snagama, iranski narod je pešadija na terenu."
Sretenović: Mogu da promene odnos snaga
Istoričar Stanislav Sretenović izjavio je da Kurdi kao saveznici Zapada i SAD imaju potencijal da utiču promenu snaga u Iranu i da se nadaju da će time zaslužiti poene kod SAD. On je rekao da je veliko pitanje da li će Kurdi u Iranu uspeti da se naoružaju i dobiju američku pomoć.
- Može da se očekuje da se deo tih milicija zaista okrene protiv vlasti u Teheranu, ali s obzirom na geografski teren, relativnu neobučenost i prethodna iskustva, veliko je pitanje koliko će takva intervencija imati uspeha, čak i uz pomoć američke avijacije - ocenio je Sretenović.
DRON PAO NA AZERBEJDŽAN, ALIJEV NEĆE U RAT
Ilham Alijev, predsednik Azerbejdžana, optužio je Iran za terorizam, nakon što je u udaru dva drona ranjeno najmanje četvoro ljudi na aerodromu u Nahičevanu. Vojska Azerbejdžana najavila je odmazdu, ali je Alijev potom naredio samo da budu u pripravnosti.
- Azerbejdžan ne učestvuje u vojnim operacijama protiv Irana i neće to učiniti ni u budućnosti. Zahtevamo objašnjenje i izvinjenje - rekao je Alijev.
Foto: TANJUG/ AMIR HAMZAGIĆ

Generalštab Oružanih snaga Irana demantovao je da je napao Nahičevan. Iranci su optužili Izrael za taj napad s ciljem da uvuku Azerbejdžan u rat. Istovremeno, proširena je vest da je Iran dronovima napao i naftovod u Gruziji kojim se transportuje azerbejdžanska nafta u crnomorske luke, ali za to nema potvrde. Podsetimo, Iran je dan ranije demantovao i tvrdnju da je lansirao balističke rakete prema Turskoj.
Kod moreuza Ormuz izgorela još tri tankera
Iran je pogodio još tri tankera u moreuzu Ormuz, kojim prolazi 20 odsto svetske trgovine naftom i gasom.
Korpus revolucionarne garde navodi da je raketom pogodio američki tanker i zapalio ga. Eksplodirao je i tanker usidren blizu Kuvajta. Takođe, kod obale Iraka dron-gliser natovaren eksplozivom udario je u tanker pod zastavom Bahama. Ukupno je dosad pogođeno do 12 tankera.
Foto: shutterstock/Libin Jose/patrice6000

Cena barela nafte od početka rata skočila je s 62 na 84 dolara, a 1.000 kubnih metara gasa s 330 na 540 dolara. Ukoliko rat potraje, očekuje se da će ove cene eksplodirati. Istovremeno, u SAD, koje su veliki proizvođač, litar benzina je daleko jeftiniji nego u Evropi i košta oko 82 centi (83 dinara). I gas je u Americi jeftiniji nego u Evropi i to pet puta (110 dolara za 1.000 kubnih metara).
TURSKA
- Erdogan: Pratimo sve separatiste
Tursko ministarstvo odbrane saopštilo je da pažljivo prati aktivnosti iranske kurdske militantne grupe PJAK, ocenjujući da njeno delovanje ugrožava bezbednost Irana i stabilnost regiona.
U saopštenju je navedeno da PJAK podstiče etnički separatizam. Ova grupa je povezana s Radničkom partijom Kurdistana, s kojom Ankara, posle decenija terorističkih napada i vojnih operacija, radi na mirovnom procesu. U Turskoj živi od 15 do 20 miliona Kurda.
Razorene bolnice u Teheranu, bebe spasavali iz inkubatora
Izrael i SAD nastavili su s teškim bombardovanjem Teherana, gde je pogođena bolnica Gandi. Navodi se da je Centar za vantelesnu oplodnju gotovo potpuno uništen, ali da su novorođenčad evakuisana iz inkubatora.
Pogođene su i druge medicinske ustanove u Teheranu, uključujući bolnice Hatam el-Anbija i Motahari. U gradu Ahvazu nekoliko projektila je palo u blizini bolnice Abuzar, zbog čega je evakuisan 21 pacijent s odeljenja intenzivne nege. Izveštaji navode da su pogođene i tri baze za hitnu medicinsku pomoć u Sarabu, Čabaharu i Hamedanu.
Podsetimo, prvog dana rata Izrael je pogodio školu u kojoj je poginula ili nestala 171 devojčica.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)