OPERACIJA "KONDOR": Povratak imperijalne politike Bele kuće koja je stvorila krvave vojne hunte u Južnoj Americi - KISINDŽEROV LEŠINAR OPET RAŠIRIO KRILA

Svet

18.01.2026

10:45

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Tramp i Vens posegli za naftom u Venecueli uz stari izgovor o suzbijanju komunizma.

OPERACIJA "KONDOR": Povratak imperijalne politike Bele kuće koja je stvorila krvave vojne hunte u Južnoj Americi - KISINDŽEROV LEŠINAR OPET RAŠIRIO KRILA

Foto: AP/ Esteban Felix, AP/ Anonymous, AP/Photo

Otmica predsednika Venecuele Nikolasa Madura primljena je u Južnoj Americi kao pokušaj Donalda Trampa da nastavi politiku SAD po kojoj je od 1945. sistematski intervenisano da bi se sprečio uspon socijalističkih ili nacionalističkih vlada. Ove intervencije su išle od tajnih operacija CIA preko ekonomskog pritiska, invazija, pomaganja pučeva i podrške vojnim huntama i eskadronima smrti, a vrhunac te politike bila je operacija "Kondor" (1975-1983), čiji je glavni arhitekta bio bard američke diplomatije Henri Kisindžer (1923-2023).

CIA I PENTAGON

Na mestu savetnika za nacionalnu bezbednost i državnog sekretara (1969-1977) u administracijama predsednika Ričarda Niksona i Džeralda Forda, Kisindžer je često optuživan za saučesništvo u zločinima. Deklasifikovani dokumenti otkrivaju njegovu direktnu umešanost.

Ova operacija uključivala je razmenu obaveštajnih podataka, otmice u jednoj zemlji i ubistva kidnapovanih u drugoj, torture i atentate u režiji eskadrona smrti, o čemu je sačuvana depeša CIA Kisindžeru iz 1976. Iste godine on je odobrio demarš huntama sa zahtevom da zaustave kampanju terora, ali ga je otkazao 16. septembra, samo pet dana pre atentata u Vašingtonu na Čileanca Orlanda Letelijera, ministra u vladi Salvadora Aljendea.

Pinočeov logor na stadionu u Čileu

Republika

Foto: AP/Santiago Llanquin

Augusto Pinoče

Čileanska vojska s generalom Augustom Pinočeom na čelu izvela je 1973. krvavi puč protiv predsednika Salvadora Aljendea. Navodno se Aljende ubio tokom bombardovanja predsedničke palate, ali je verovatno ubijen. On je imao socijalističke poglede, a CIA i Bela kuća plašile su se druge Kube.

Republika

Foto: AP/Photo

Logor na stadionu u Santijagu

Nacionalni stadion u Santijagu pretvoren je u koncentracioni logor u kom je bilo zatvoreno do 40.000 ljudi. Mnogi su mučeni, a barem 41 je ubijen. Pinoče je sebe proglasio za doživotnog predsednika i šablonski sprovodio ubistva, masovna hapšenja, mučenja i navodne nestanke, gde žrtve nikad nisu nađene. Ukupno je bilo oko 3.200 mrtvih i nestalih i 38.000 mučenih. I ovaj režim doveo je do duboke ekonomske krize s velikom inflacijom i stopom nezaposlenosti od 30 odsto. Usledili su štrajkovi, protesti, pobunila se čak i Katolička crkva. Vlast je prešla na civile 1990, a Pinoče je ostao komandant vojske još osam godina. Umro je 2006. u vojnoj bolnici.

Ovo je omogućilo nastavak operacije "Kondor", što je rezultiralo sa do 80.000 ubijenih i 400.000 uhapšenih, a ta američka politika reflektovala se i u Venecueli u pokušajima svrgavanja Uga Čaveza 2002. i Nikolasa Madura 2019.

Eskadroni smrti i pokolj 200.000 Indijanaca

Eskadroni smrti bili su najodvratniji proizvod operacije "Kondor". Paravojne grupe su sistematski kidnapovale, mučile i ubijale levičare, opozicionare, sindikalce i civile. Delovale su van zakona, uz saglasnost vojnih hunti, obaveštajnih službi i Amerike. Najveći pokolj bio je u Gvatemali, gde je ubijeno oko 200.000 ljudi, uglavnom Indijanaca koji su zauzeli zemlju američke kompanije "Junajted frut".

Operacija "Kondor" bila je koordinisana kampanja državnog terora koju su vodile vojne diktature Južne Amerike (Argentina, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Bolivija, Peru, Ekvador) uz aktivnu podršku, obuku i koordinaciju preko CIA, Pentagona i Stejt departmenta. Razlozi su se svodili na američki pristup nafti, rudama i tržištu, pa čak i bananama. Kao Tramp sad, i tad je Bela kuća posmatrala kontinent kao svoju interesnu sferu.

Pad Izabele Peron i Prljavi rat u Argentini

Prva hunta zasela je u Argentini 1966-1973. Vojska je srušila vlast predsednika Artura Ilju Perona, a general Huan Karlos Onganija zabranio je političke partije i raspustio Kongres. Međutim, njega su svrgli drugi generali da bi sproveli represiju nad socijalističkim partijama, studentima i sindikatima. Ipak, hunta je morala da se povuče, a za predsednika je izabrana Izabela Peron.

Republika

Foto: Keystone Pictures USA Zuma Press Profimedia

Izabela Peron

Ona je svrgnuta već 1976, čime je počela najozloglašenija diktatura u argentinskoj istoriji. Vlast je preuzeo general Horhe Rafael Videla, a kasnije Roberto Viola i Leopoldo Galtijeri. Režim je sprovodio Prljavi rat: kidnapovanja i mučenja, a oko 30.000 ljudi je nestalo u tajnim centrima. Do 1980. ekonomija je propala i još se nije potpuno oporavila. Inflacija je eksplodirala, a nezaposlenost rasla. Rat za Foklandska ostrva s Velikom Britanijom iz 1982. završio se katastrofalnim porazom, što je konačno slomilo režim. Galtijeri je podneo ostavku, a hunta se raspala.

Godine olova, Brazil u haosu i bedi

Brazil je 31. marta 1964. gurnut u haos u kom je bio do 1985. Vojska je svrgnula predsednika Žoaa Gulara, a vlast su preuzeli generali. Vrhunac represije desio se za vreme Emilija Garastaze Medičija (1969-1974). Taj period poznat je kao "godine olova" zbog masovne torture, hapšenja i otmica.

Republika

Foto: AP/Photo

Emilio Garastazu Mediči

Dekret iz 1968. ukinuo je građanska prava, dozvolio cenzuru, hapšenja bez suda i torturu. Procenjuje se da su ubijene ili nestale oko 434 osobe, dok su desetine hiljada mučene ili proterane. Rast BDP bio je od 10 do 12 odsto godišnje zahvaljujući industrijalizaciji i velikim infrastrukturnim projektima. Međutim, sve se srušilo pod teretom naftnih šokova, ogromnog spoljnog duga i hiperinflacije.
Kraj diktature došao je pod pritiskom masovnih protesta kad je general Žoao Figeredo pristao na direktne predsedničke izbore.

LAŽNA IDEOLOGIJA

Ideološki, operacija "Kondor" bila je pravdana eliminacijom socijalističkih i komunističkih pokreta, odnosno svih koji bi se zamerili američkim kompanijama ili čak pokušali da izvedu nacionalizaciju. Iako je priznao da je njegov glavni motiv nafta, Tramp je akciji u Venecueli dao isti ideološki izgovor kad je 9. januara rekao da su naftnu infrastrukturu u toj zemlji izgradile SAD, ali da su je ukrali komunisti. Iako je komunizam propao 1991, slično je ponovio nekoliko puta, a potpredsednik Džej Di Vens opisao je otmicu Madura kao akciju izbacivanja komunista sa zapadne hemisfere.

Kult ličnosti umesto realpolitike

Kisindžer je u Trampovoj politici "učinimo Ameriku opet velikom" u početku video promenu i izvanrednu priliku za SAD.

Republika

Foto: AP/ Anonymous

Henri Kisindžer

Međutim, kasnije je zaključio da je Tramp politiku previše centralizovao oko sebe samog i da pretvara probleme u lične konfrontacije umesto u proračunatu realpolitiku i hladnokrvno balansiranje odnosa sila. Govorio je da je diplomatija pod Trampom postala impulsivna, haotična i lična bez strateške dubine i dugoročne strukture, što može oslabiti legitimnost SAD u svetu.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading