PUTIN OTKRIVA KENEDIJEVOG UBICU! "Duboka država" u Americi dobila veliki razlog za paniku: KONGRESU PREDATO 350 DOKUMENATA KGB
CIA i FBI još nisu objavili tri odsto materijala, pa se republikanci nadaju da će ruska arhiva popuniti rupu
Foto: AP/ Mikhail Metzel, Printscreen, AP /Jim Altgens, AP/ Justin Newman
Ambasador Rusije u Vašingtonu Aleksandar Darčijev predao je američkom Kongresu tajne izveštaje KGB na 350 stranica koji se odnose na ubistvo predsednika SAD Džona Kenedija 1963. Ovo je probudilo nadu u Americi da će se doći do novih tragova o atentatu, s obzirom na mnoge nedoumice i rupe u zvaničnoj istrazi, kao i činjenicu da je jedini osumnjičeni za ovaj zločin bio Li Harvi Osvald, koji je tri godine živeo u SSSR.
ISTORIJSKA ŠANSA
Podsetimo, nedavno je po naređenju Donalda Trampa skinuta oznaka tajnosti s 1.500 dokumenata CIA i FBI, na ukupno 13.597 stranica, ali to nije rasvetlilo ovaj zločin.
Međutim, tri odsto dokumenata još nije objavljeno i u Americi se nadaju da bi dokumenti KGB mogli da pomognu u potrazi prave istine o naručiocima i izvršiocima atentata.
- Veoma je važno napomenuti da je Kongres pokušao da dobije ove dokumente devedesetih godina prošlog veka, kad je predsednik bio Boris Jeljcin, ali je Kremlj tad to odbio. Sada nam je prvi put u istoriji omogućen pristup dokumentima KGB - rekla je kongresmenka.
Foto: AP Alex Brandon

KGB je vodio opširnu istragu o ubistvu Kenedija da bi sprečio da SSSR ili Kuba budu optuženi za ovaj zločin. Sovjetski vođa Nikita Hruščov potom je, izvesno na osnovu izveštaja KGB, optužio za atentat radikalne desničare u SAD. Isto je tvrdio šef rezidenture KGB u Njujorku Boris Ivanov.
U dosijeu, koji je Putin dostavio američkom Kongresu, nalaze se, između ostalog, i sledeći dokumenti:
- Osvaldov zahtev za vizu SSSR (1959)
- Osvaldova molba za sovjetsko državljanstvo (1959)
- memorandum Perepelicina, zamenika predsednika KGB pri Savetu ministara SSSR, upućen Georgadzeu, sekretaru Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, o nepreporučljivosti dodeljivanja Osvaldu sovjetskog državljanstva (1959)
- rezolucija Prezidijuma Centralnog komiteta KPSS o dodeli Osvaldu državljanstva (1959)
- dozvola boravka (1962)
- šifrovani telegram Ministarstvu spoljnih poslova SSSR u vezi sa njegovim hapšenjem u Sjedinjenim Državama nakon Kenedijevog atentata
- šifrovani telegram šefa stanice KGB u Vašingtonu koji sadrži tekst Osvaldovog poslednjeg pisma sovjetskoj ambasadi
Komisija predsednika Vrhovnog suda SAD Erla Vorena nije našla trag koji bi upućivao na učešće SSSR u atentatu na Kenedija. Zaključeno je i da SSSR nije imao motiva za to, pošto je s Kenedijem postigao dogovor kojim je okončana Karipska kriza 1962, kad je svet bio na ivici nuklearnog rata.
Sovjetima bio sumnjiv predsednik Džonson
Dosad objavljeni dokumenti CIA otkrili su da su američki agenti u SSSR javili da je atentat bio zavera ekstremnih desničara nezadovoljnih politikom Kenedijeve administracije. Takođe, da je na čelu zaverenika bio Kenedijev potpredsednik Lindon Džonson, koji je posle atentata postao predsednik. Sličan zaključak izveden je u nalazima istrage okružnog tužioca Nju Orleansa Erlinga Garisona iz 1966.
Foto: Wikipedia /Robert H. Jackson

SSSR se bojao da bi Džonson mogao da krene u novu eskalaciju. Međutim, sovjetski premijer Anastas Mikojan, iskusni političar koji je nadživeo Lenjina, Staljina, Hruščova i Brežnjeva, na kraju je zaključio da Bela kuća namerava da atentat na Kenedija prepusti zaboravu.
MRTVA USTA NE GOVORE

Foto: Wikipedia /Robert H. Jackson
Li Harvi Osvald nikad nije dobio priliku da kaže sve o naručiocima i organizaciji atentata na Kenedija, kao i na filmski snimak Abrahama Zaprudera, koji upućuje da su bila najmanje dvojica snajperista. Lokalni mafijaš Džek Rubi dan kasnije ubio je Osvalda, kog je policija izvodila iz stanice. Rubi se predstavio kao osvetnik, a zvanična istraga nikad nije uzela u obzir da mu je možda bila naređeno da ukloni tragove učešća mafije u atentat.
Pre četiri godine beloruski KGB, po naređenju predsednika Aleksandra Lukašenka, formirao je tim za istragu ubistva Kenedija.
- Nedavno smo dobili dokumente koji nam omogućavaju da razjasnimo neke detalje atentata. Naš izvor ih je dobio nakon smrti bliskog rođaka i ponudio te dokumente FBI. Iz nama nepoznatog razloga, Amerikanci su odbili čak i da razmotre nove dokaze. Zato je izvor predao te dokumente nama. Pažljivo smo analizirali materijal i zaključili da su oni autentični i da omogućavaju identifikaciju pravog ubice. Taj čovek je živ i dobro poznat širom sveta. Kad se desio atentat, studirao je na Univerzitetu u Delaveru - rekao je predstavnik KGB Pavel Golub.
Foto: Tanjug/Alexander Kazakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via A

Li Harvi Osvald živeo je u SSSR od oktobra 1959. do juna 1962. Radio je u fabrici u Minsku i oženio se Ruskinjom Marinom Prusakovom, s kojom se vratio u SAD. On je nudio svoje usluge, ali je KGB to odbio jer je smatrao Osvalda neuravnoteženim i mogućim agentom CIA.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)