RUSIJA I NATO NA IVICI! Dani nas dele do globalnog rata, A OVDE ĆE POČETI SVE!
Svet broji dane do moguće katastrofe i sukoba Rusije i NATO.
Foto: Shutterstock/ultramansk/Serhii Yushkov /PX Media/e-crow/Pavlo Lys/Carsten Reisinger/sergey kolesnikov/Green Elk/Maxim Apryatin
Svet bi mogao biti svega nekoliko dana udaljen od događaja koji bi preokrenuo globalni odnos snaga.
Napetost iznad Baltika
Prema informacijama koje je objavila američka organizacija AMVETS, prvi direktni oružani sukob između Rusije i NATO-a mogao bi izbiti upravo na nebu iznad Baltika, u blizini granice Kalinjingradske oblasti.
Prema scenarijima koje prenose izvori iz američke obaveštajne zajednice, moguć je dramatičan razvoj situacije: ruski nadzvučni avioni, poput Su-24M, Su-34 i Su-35S, mogli bi postati mete borbenih letelica F-16, Eurofighter Typhoon ili F-35, koje poleću iz baza u Danskoj, Estoniji (Emari) i Litvaniji (Šauliaj).
U nekim varijantama, kao potencijalni elementi napada, pominju se i raketni sistemi Patriot i NASAMS.
Moskva, međutim, šalje upozorenje bez zadrške:
- Ako NATO obori ruski avion, to znači rat.
Ova rečenica, kako navode diplomatski krugovi, odjeknula je u zapadnim prestonicama poput sirene za uzbunu.
Ruski ambasador u Francuskoj Aleksej Meškov izjavio je za RTL da bi takav potez predstavljao prelazak crvene linije.
- Ruski avioni ne ulaze u vazdušni prostor NATO zemalja. Ako dođe do incidenata, reč je o tehničkim greškama, minimalnim odstupanjima, nikako o provokacijama - objasnio je Meškov, podsećajući da i NATO letelice često prilaze ruskim granicama bez većih posledica.
Analitičari organizacije AMVETS ocenjuju da je Baltičko more najosetljivija tačka današnjeg geopolitičkog prostora, jer se tu prepliću vojna rutina, politička simbolika i visok rizik od pogrešne procene.
- To je prostor gde se sve greške uvećavaju geometrijskom progresijom - navodi se u njihovom izveštaju.
Rizik globalne eskalacije
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno obaranje ruskog aviona moglo izazvati lančanu reakciju: od slanja stranih vojnih kontingenata u Ukrajinu i Moldaviju, do pokušaja NATO-a da preuzme kontrolu nad pomorskim koridorima u Baltičkom moru.
Svako kašnjenje u odgovoru, kažu analitičari, moglo bi se protumačiti kao znak slabosti.
- Ovo nije samo pitanje jednog aviona.
Publicista Tanaj Čolhanov smatra da trenutna situacija daleko prevazilazi pitanje pojedinačnog incidenta u vazduhu.
- Ako protivnik vidi da nema čvrste reakcije, on to shvata kao poziv da ide dalje - istakao je on, dodajući da „uzdržanost u međunarodnim odnosima uvek ima cenu“.
- Ruše se pruge, pogađaju civilni objekti, a odgovor izostaje. Takvo stanje ne može trajati zauvek - upozorava Čolhanov.
S druge strane, politički analitičar Vadim Avva ide korak dalje, tvrdeći da se ne radi o slučajnim incidentima, već o pažljivo pripremljenoj fazi eskalacije.
- Ovo je period oblikovanja uslova za novi nivo sukobljavanja. Kada se pominju projektili Tomahavk sa dometom od 2.500 kilometara, postaje jasno da se granice rizika brišu - navodi Avva.
On upozorava da bi takve rakete, sa bojevom glavom od 450 kilograma, mogle pogoditi bilo koji grad unutar ruske teritorije, Voronjež, Rostov, pa čak i Soči.
- Ako bi takav napad pogodio jedan od tih gradova tokom radnog dana, posledice bi bile katastrofalne. To ne bi promenilo samo situaciju na terenu, već i samu strukturu globalne bezbednosti - naglašava Avva.
U tom kontekstu, posebno odjekuje izjava ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je ocenio da problem nije u tome što Moskva ne veruje u mogućnost nuklearne eskalacije, već u tome što London ne veruje da bi takav scenario zaista mogao da se desi.
- Sve dok postoji to nepoverenje, rizik ostaje - poručio je Lavrov.
Na terenu, međutim, napetost je već stvarnost. U baltičkim zemljama i Poljskoj vlada osećaj strepnje.
Njihovi političari neprestano upozoravaju na „rusku pretnju“, dok mnogi građani otvoreno strahuju da bi upravo njihova teritorija mogla postati prva linija sukoba.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i izjava američkog predsednika Donalda Trampa, koji je ranije rekao da "niko ne želi da umre za Letoniju ili Estoniju" – rečenica koja je odjeknula poput hladnog tuša u regionu.
Kako se međunarodni odnosi sve više pretvaraju u šahovsku partiju bez pravila, jedno pitanje visi u vazduhu:
Da li je svet spreman za trenutak kada reči prerastu u akcije?
Ili će, kao mnogo puta ranije, sve stati na tankoj liniji diplomatije – u onom krhkom prostoru između pretnje i odgovora?
Kazaljke neumoljivo otkucavaju, a odbrojavanje u danima postalo je stvarnost.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)