Ima li Evropa kičmu?!

Autor:

Svet

06.06.2018

23:19

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Dve odluke američkog predsednika Donalda Trampa i njegove administracije - ona o napuštanju nuklearnog sporazuma sa Iranom, i ona o povećavanju carinskih tarifa na uvoz aluminijuma i čelika u SAD (iz EU, Kanade i Meksika) - zapalile su geopolitičke vatre na svim meridijanima, a njihova implementacija imaće dalekosežne posledice kako u samoj Americi tako i u komplikovanim odnosima širom sveta.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Čeka ih rešavanje važnih pitanja: Emanuel Makron i Angela Merkel

Sa jedne strane, moglo bi se reći da je, na unutrašnjem planu, Tramp zadao dva odsečna udarca svojim oponentima iz "Duboke države" - onim strukturama iz Pentagona, tajnih i javnih službi, špekulantima sa Vol strita i medijiskim magnatima - koje mu se na svaki mogući način suprotstavljaju praktično od kada je imenovan za šefa Bele kuće.

S obzirom na to da su obe odluke bile na Trampovoj agendi tokom predsedničke kandidature, moglo bi se reći da je poslednjim potezima Tramp (konačno) uspeo da "prigrli" one poluge vlasti koje mu sleduju sa predsedničkim ovlašćenjima, i makar za kratko "Duboku državu" postavi u defanzivan položaj

Tajkunski lobi

Ne treba se, međutim, zavaravati da će "Duboka država" dugo ostati u nokdaunu, a u prilog toj tvrdnji treba navesti da su mnogi bogati američki biznismeni, poput braće Čarlsa i Dejvida Koha već najavili, da neće žaliti novaca kako bi stopirali ili bar smanjili dejstvo Trampovih odluka, pre svega odluke o carinskim tarifama koja i najviše pogađa njihove interese.

Kako je preneo BBC, Čarls Koh već je u otvorenom pismu najavio da će uložiti milione evra - u reklamiranje i lobiranje - kako bi se "istakli benefiti slobodne trgovine".

- Postoje bolji načini da pregovarate od kažnjavanja američki potrošača i privrednika viših izdacima - naveo je on u pismu.

Sa druge strane, upravo te Trampove odluke unele su dodatnu neizvesnost u ionoko poljuljani međunarodni poredak, stvarajući tenzije kako sa tradicionalnim američkim saveznicima tako i sa rivalima, poput Kine.

Ovde odmah treba napomenuti da je odgovor Pekinga na "provokacije Vašingtona" bio i više nego oštar, pa je iz Kine poručeno da, ukoliko SAD samovoljno poveća carinske tarife, Peking će smatrati da su svi ostali trgovinski sporazumi ništavni.

Ako se Trampovim odlukama dodaju i pretnje koje se tiču izgrdnje "Severnog toka 2", onda postaje jasno da spoljno-politički potezi Trampove administracije ne vode ka boljim odnosima ni sa drugim tradicionalnim američkim rivalom u međunarodnoj areni - Rusijom.

Kako obe Trampove odluke, a u tome su saglasni i na Zapadu i na Istoku, najviše pogađaju Evropsku uniju, samo po sebi nameće se pitanje da li Evropa imati dovoljno snage da im se suprotstavi, ili će, kao što je to ranije često bio slučaj, i ovoga puta podviti rep.

Evropski odgovor

Drugim rečima, čini se da je u komplikovanoj geopolitičkoj jednačini sa više nepoznatih - SAD - EU - Izrael - Iran - Kina - Rusija - loptica u dvorištvu Brisela, pa je centralno pitanje koje će narednih dana i meseci dobiti definitivan odgovor zapravo pitanje naznačeno u naslovu ovog teksta - "Ima li EU kičmu" - i da li će evropske zemlje poslušati diktat iz Vašingtona i zaigrati na kartu protiv svojih vitalnih ekonomskih i strateških interesa.

Jer, nema sumnje da je samovoljnim izlaskom iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, osim što je udario na Teheren za račun svojih saveznika Izraela i Saudijske Arabije, Tramp direkno pogodio i Evropsku uniju.

Velike Evropske kompanije, one iz Nemačke pre svega, još u vreme kada je sporazum potpisan otpočele su misiju osvajanja velikog iranskog tržišta, a mnoge od njih izgradile u Iranu svoja predstavništva, postrojenja i fabrike.

Trampov izlazak iz sporazuma, i pretnja sankcijama koja je usledila ukoliko EU nastavi da sarađuje sa Teheranom, donele su Briselu ogromne glavobolje, ali (bar za sada) ne i rešenje kojim bi mogli da budu zadovoljni i Vašington i Iran.

- Trampove tarifne mere pogađaju u samo srce nemačko izvozno orijentisanu ekonomiju - ocenjuje Blubmerg dodajući da su akcije Folksvagena, BMW i Mercedesa već u padu na svetskim tržištima.

Da Brisel nije i neće biti kadar da se isprsi protiv zahteva Vašingtona iako to ide direktno nauštrb njihovih sopstvenih, smatra geopolitički analitičar i komentator Fil Batler. 

On je za međunarodno izdanje Sputnjika ocenio da Trampova administracija pokušava da vrati Islamsku Republiku Iran u "mrača vremena", a da je tarifni rat samo sredstvo kojim će taj cilj postići.

- Tramp carinske tarife koristi kao ulog za pregovore. Teško je verovati da će EU imati dovoljno kičme da se uspravi protiv Vašingtona i zaštiti svoje interese - bez uvijanja je on ocenio, napominjući da je Trampova nova ofanziva na Iran direktna posledica neuspeha SAD u Siriji.

Putin dobitnik

Sa druge strane, mediji u americi, poput Njujork Tajmsa uglavnom ocenjuju da će korist od zaoštrenih odnosa izmešu SAD i EU imati Rusija i Vladimir Putin. Kako se ističe u jednom od komentara koje je list objavio na ovu temu, Rusija je ta koja će pokušati da profitira na tenzijama koje su stvorene između Vašingtona i Brisela.

- Predsednik Putin boravio je u zvaničnoj poseti Austriji osećajući da mu se ukazala prilika koja je do samo pre nekoliko meseci bila nezamisliva - da iskoristi loše odnose EU i Donalda Trampa po nizu pitanja - od klimatskih promena, preko Irana, do trgovine i carina. Putin je privukao pažnju na sebe predstavljajući se kao pouzdan partner evropskim zemljama u trenutku kada je Tramp svoje najbliže saradnike predstavio kao strateške i ekonomske takmičare. Iako obično odbačen kao oportunista, Putin se predstavio kao veliki strateg u trenucima kada je Tramp slepo odbacio evropske zahteve za preispitivanje unitelarnih carinskih tarifa za čelik i aluminijum - navodi se u komentaru uz citiranje reči ruskog predsednika koji je u Beču poručio da "Rusija ne želi da deli Evropu, već naprotiv, da je vidi ujedinjenu".

Sve u svemu, jasno je da nas i u budućnosti čekaju zamršeni geopolitički odnosi na međunarodnoj sceni, a ko će iz svega izaći kao pobednik, ostaje da se vidi.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading