TRAMP, PUTIN I SI PRAVE NOVU JALTU: Ubrzano se udara temelj za uspostavljanje novog planetarnog poretka
Tektonske promene u svetu, koje smo dugo čekali, biće vidljive u veoma kratkom roku
Foto: Tanjug/AP, AP /Evan Vucci, AP/ Alexei Druzhinin, Profimedia Claudio Caridi Alamy Alamy, Profimedia
U međunarodnoj areni dogodio se politički zemljotres povratkom Donalda Trampa u Belu kuću, ali to je izgleda tek uvod u tektonske promene koje predstoje svetu.
Jasno je da Tramp i predsednici Rusije Vladimir Putin i Kine Si Đinping pripremaju novu Jaltu - geostrateški sporazum nalik onom koji je tačno pre osam decenija dogovorila takozvana velika trojka - predsednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i sovjetski lider Josif Staljin.
GVOZDENA ZAVESA
Njih trojica sastala su se u odmaralištu na Crnom moru da bi na kraju Drugog svetskog rata odlučila o sudbini sveta, sprečila da se takvo razaranje ikad ponovi. Ta konferencija u Jalti predstavljana je kao kolevka novog i pravednijeg sveta. Trojica lidera podelila su sfere uticaja, odredila nova globalna pravila igre, donela odluke koje su odredile budućnost sveta razdvojenog gvozdenom zavesom sve do rušenja Berlinskog zida.
Čuvajući neutralnost, sačuvali smo bolju poziciju za sebe
Srđan Graovac iz Centra za društvenu stabilnost smatra da ne bismo pogrešili ako bismo rekli da je u ovom trenutku već otpočela neka vrsta pregovora oko toga kako svet treba da izgleda u budućnosti. On kaže za Srpski telegraf da su SAD napravile značajan iskorak, nova američka administracija je poslala poruku da je svet već multipolaran i time jasno stavila do znanja da neće po svaku cenu braniti i nametati svoju globalnu hegemoniju, što je prethodna administracija želela da radi, pa je cilj bio slamanje Rusije, a nakon toga verovatno slamanje i Kine, što je samo po sebi uzrokovalo i sva ova previranja.
- Nova administracija ide putem, kako stvari sada stoje, da se dogovori na prvom mestu s Rusijom, a kasnije, verovatno, i s Kinom oko toga kako da urede nove međunarodne odnose, koji više neće više počivati na dominantnoj poziciji SAD, već na tome da svet jeste multipolaran i da postoji neka vrsta podele interesnih sfera. E, to je realnost, a da li će to biti formalizovano i kroz neki dokument, teško je sad predvideti. Za nas je dobro to što smo se trudili, u svim izazovnim okolnostima, da sačuvamo odnose i s Rusijom i s Kinom i sa zapadnim zemljama i uspeli smo u velikoj meri. Čuvajući neutralnost, sačuvali smo bolju poziciju za sebe. S Pekingom, Moskvom i Vašingtonom imamo najbolje moguće odnose.
Slične poteze u aktuelnim okolnostima mogli bi da povuku, kako se govori u diplomatskim krugovima i u svetskim medijima, predsednici SAD, Rusije i Kine.
Dragoljub Kojčić, politički filozof, kaže za Srpski telegraf da je sasvim očigledno da postojeće političke, ekonomske i vojne konstelacije lagano nestaju s istorijske scene, što je sasvim logično zato što se menja priroda sveta. Ono što je iz srpskog ugla najznačajnije, kako ističe, jeste da EU ne možemo više da posmatramo kao jedinstven i koherentan entitet, bez obzira na to što od pariskog do londonskog samita šefova država i vlada EU postoji pokušaj da se održi njeno jedinstvo.
Činjenice
- konferencija trojice savezničkih vođa na Jalti održana je od 4. do 11. februara 1945.
- usaglasili su se da se osnuju Ujedinjene nacije sa Savetom bezbednosti kao centralnim političkim organom, u kome bi velike sile imale pravo veta
- razgovarali o posleratnoj okupaciji Nemačke, pomoći koja će po okončanju sukoba biti pružena nemačkom narodu, o razoružavanju nemačke armije
- pričali su i o ustanovljenju suda za ratne zločine i sudbini poraženih ili oslobođenih država istočne Evrope, načinu izglasavanja odluka o potonjem Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), plaćanju ratne odštete
- ugovorene su i neke nove teritorijalne promene
- Pre svega, kompromitovano je objašnjenje da je EU zajednica vrednosti, a takođe je jasno da nije jedinstvena zajednica ekonomskih, bezbednosnih i političkih interesa. To nam je otkrio početak ukrajinske krize. Novi megaigrač na svetskoj političkoj karti je Donald Tramp, koji je shvatio te tektonske promene u karakteru sveta u kome živimo i koji zajedno sa svojim saradnicima, pre svega Džej Di Vensom i Ilonom Maskom, prepoznaje nove političke interese i definicije širom sveta.
Foto: Tanjug/Vladimir Pori

Na tome tragu je i, dodaje naš sagovornik, američko hlađenje entuzijazma za NATO, ali i uspostavljanje novih političkih osovina:
- To neće ići brzo. Ali su daleko koherentniji politički stavovi Orbana, Putina, Fica, Alis Vajdel, Đorđe Meloni sa stavovima nove administracije u Vašingtonu nego što se slažu s evropskim liderima, koji bi da dokrajče Ukrajinu radi svojih egoističnih i istorijski prevaziđenih ambicija. Možda je još rano govoriti o Kini, prepustimo vremenu da nam otkrije i tu mogućnost. Pošto je Srbija u delikatnom položaju, mi samo treba da nastavimo sa svojom principijelnom politikom neutralnosti i pridržavanja međunarodnog prava, ali imamo pravo da navijamo za uspeh ove planetarne alijanse.
Ideološki sukob Vašingtona i Brisela
Novinar Milan Grujić, urednik u nedeljniku NIN, dotakao se ove teme gostujući na RTS. Voditeljka javnog servisa je uputila sledeće pitanje: "U tom konglomeratu Rusija, Kina, Mađarska, s obzirom na to da se Trampov odnos prema Putinu negde i menja, da li će povezanost Republike Srpske i Rusije prestati da bude trn u oku SAD?"
- Pa prestaće. Sve to može da pomogne, i naši dobri odnosi i kontakti u Vašingtonu i naši dobri odnosi s Orbanom i s Putinom, pogotovo dobri odnosi Milorada Dodika s Putinom mogu da pomognu, ali mislim da će se Republikom Srpskom, odnosno BiH i celim regionom, baviti Brisel, a tu već imamo, prvenstveno ideološki, sukob između Brisela, odnosno evropskih lidera i američke administracije, nova Jalta je tu negde... Kad je Tramp krenuo da priča na početku od Grenlanda do Panamskog kanala, nije on to džabe rekao.
Foto: Printscreen/Tanjug TV

TEK JE POČETAK
Zoran Milivojević, bivši diplomata, smatra da je ono što je za početak realno i čemu treba posvetiti ozbiljnu pažnju normalizacija američko-ruskih odnosa, a onda da se završi rat u Ukrajini, pa tek onda da se vidi gde je taj novi svetski poredak i kako tu stoje stvari.
Foto: Tanjug/Tanja Valić

- Zasad je to redosled o kom ima smisla pričati kad je reč o velikim silama u trouglu Moskva-Vašington-Peking. A kad je reč o novom svetskom poretku i rasporedu snaga i sfera uticaja, to je tema koja u ovom trenutku još nije realna, ali pripreme za to u nekoj budućnosti idu prvo kroz ovaj proces - zaključuje Milivojević za Srpski telegraf.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
BONUS VIDEO
Komentari (0)