ŽIVEO ZA MEDICINU I MUZIKU, A DOŽIVEO DA GA MRZI SOPSTVENI NAROD: Ko je Bašar el Asad i kako je došao do toga da mora da BEŽI IZ ZEMLJE?
Nekada se kleo u mir, demokratiju i buduće blagostanje sirijskog naroda, ali brzo se videlo da će isključivo on, porodica i nekolicina prijatelja uživati u takvom životu. Bašar el Asad trenutno se nalazi u Rusiji u kojoj je dobio azil
Bašar el Asad je prošlost. Pune 24 godine bio je prisutan na političkom nebu Sirije.
Njegova porodica više od pola veka. A onda je za nekoliko dana sve otišlo u paramparčad i morao je da moli predsednika Rusije Vladimira Putina za pomoć.
Asad je imao sve. Kompletnu moć u državi, ogroman novac i izobilje za porodicu i sebe.
Njegova supruga Asma al Akras uživala je zajedno sa troje dece u životu na visokoj nozi iako je više od 90 posto stanovnika Sirije živelo na rubu siromaštva.
Ko je bio predsednik Bašar el Asad? Bašar, danas samo običan čovek.
Krajem prošlog veka, odabrao je drugačiji put, daleko od politike i vojske.
On je odlučio da sledi karijeru u medicini.
Kada je diplomirao na Univerzitetu u Damasku, 1992. godine, preselio se u Veliku Britaniju radi specijalizacije u bolnici Vestern Aj u Londonu. Prema BBC-jevom dokumentarcu iz 2018. godine Opasna dinastija: Asadovi, Bašar je uživao u životu u Londonu.
Voleo je pevača Fila Kolinsa i prigrlio je zapadnu kulturu. Bašar je u Londonu upoznao buduću ženu Asmu al-Akras.
Asma je studirala kompjuterske nauke na Kraljevskom koledžu u Londonu i kasnije bila prihvaćena na MBA studije na Univerzitetu Harvard.
Međutim, njen život će uskoro pođi drugim putem.
Kao drugi sin Hafeza al-Asada, Bašar je uglavnom živeo u senci starijeg brata Basela, koji se naširoko smatrao glavnim prestolonaslednikom.
Baselova smrt u januaru 1994. godine radikalno je promenila tok Bašarovog života.
On je momentalno opozvan iz Londona, kada je započela njegova priprema za sledećeg lidera Sirije, prenosi BBC.
Bašar se pridružio vojsci i počeo da gradi javni imidž pripremajući se za buduću ulogu.
Hafez al-Asad je umro u junu 2000. godine, a 34-godišnji Bašar je brzo imenovan za predsednika pošto je izmenjen sirijski ustav tako što je spuštena minimalna starosna - do tada je kandidat morao da ima najmanje 40 godina.
Bašar al-Asad je dao predsedničku zakletvu u leto 2000. godine, uvevši novi politički ton u javni diskurs.
Govorio je o „transparentnosti, demokratiji, razvoju, modernizaciji, odgovornosti i institucionalnom mišljenju".
Nekoliko meseci pošto je preuzeo predsedničku dužnost, Bašar se oženio Asmom al-Akras.
Imaju troje dece: Hafeza, Zeinu i Karima.
Vešt demagog koji je "verovao u bolje sutra"
Isprva je Bašarova retorika o političkoj reformi i medijskim slobodama probudila nadu mnogim Sirijcima.
Njegov vladarski stil, u kombinaciji sa Asminim zapadnjačkim obrazovanjem, kao da su nagoveštavali novu eru promene.
I dok je Bašar uveo ograničene ekonomske reforme koje su podstakle rast privatnog sektora, rane godine njegove predsedničke vladavine obeležio je i uspon njegovog rođaka Ramija Maklufa.
Makluf je uspostavio ogromnu ekonomsku imperiju, za koju kritičari kažu da je bila otelotvorenje spoja bogatstva i moći.
Irački rat iz 2003. godine doveo je do značajnog pogoršanja odnosa Bašara al-Asada i vlada zapadnih zemalja.
On se usprotivio invaziji na Irak predvođenoj SAD-om, što su neki pripisali njegovom strahu da će Sirija postati sledeća meta američke vojne akcije.
Tokom prve decenija vladavine Bašara al-Asada došlo je do učvršćivanja sirijskih odnosa sa Iranom i sve tešnjih veza sa Katarom i Turskom, što su odnosi koji će se kasnije promeniti.
Sveukupno gledano, Bašar al-Asad je pošao očevim stopama što se tiče spoljne politike, manevrišući pažljivo i izbegavajući direktne vojna sučeljavanja, naglašava BBC.
Posle decenije provedene na vlasti, Asadova vladavina mogla je da se opiše kao autoritarni pristup, pošto su opozicioni glasovi nastavili da se ugušavaju.
U decembru 2010. godine, Asma al-Asad je dala intervju za časopis Vog, u kojem je tvrdila da se u njihovoj domovini vlada „demokratski".
Ta slika će se drastično promeniti narednih meseci.
Već sredinom marta održan je protest u Damasku, a nekoliko dana kasnije demonstracije su započele i u južnom gradu Dari, kada su uhapšena deca koja su ispisivala slogane po zidovima protiv Asada.
Asad je čekao dve nedelje pre nego što se obratio sirijskom narodu.
U parlamentu je obećao da će osujetiti, kako je rekao, „zaveru" koja je uzela na zub Siriju, istovremeno priznajući da zahtevi mnogih ljudi nisu ispunjeni.
Otvaranje vatre snaga bezbednosti na demonstrante u Dari dodatno je rasplamsalo demonstracije, dovevši do poziva za Asadovu ostavku u više gradova.
Vlasti su odgovorile nasiljem, okrivivši „sabotere i infiltratore motivisane spoljnim silama".
Za samo nekoliko meseci, situacija je eskalirala u oružane sukobe vladinih snaga i opozicionih frakcija koje su podigle oružje širom zemlje.
Narednih godina Bašar el Asad sve više je povlačio Siriju na dole, verujući da je tako najbolje za "njeno dobro".
Sve do ove jeseni kada je za samo nekoliko dana pao.
Kako ne bi otišao u ruke razjarenih pobunjenika, Bašar el Asad okrenuo je telefonski broj Vladimira Putina i ponovo je sebi obezbedio mirnu budućnost.
U Moskvi.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)