TURCI STAVLJALI STIROPOR UMESTO ČELIČNIH ŠIPKI: Otkriven razlog zbog kojeg se tokom zemljotresa na granici sa Sirijom urušio ogroman broj novih stambenih zgrada

Autor:

Svet

08.02.2023

09:57

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Nakon katastrofalnog potresa koji je 1999. pogodio pokrajinu Kodžaeli uvedeni stroži građevinski zakoni, ali se i dalje štedelo na armaturi, što je dovelo do nove tragedije.

TURCI STAVLJALI STIROPOR UMESTO ČELIČNIH ŠIPKI: Otkriven razlog zbog kojeg se tokom zemljotresa na granici sa Sirijom urušio ogroman broj novih stambenih zgrada

Foto: Tanjug/AP

Zemljotres u Turskoj

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da se oko 3.000 zgrada urušilo širom te zemlje u seriji zemljotresa koji su pogodili južna područja blizu granice sa Sirijom, pri čemu je u obe zemlje stradalo najmanje 5.000 ljudi, a tragedija bi verovatno bila manja da su se građevinci pridržavali zakona i stavljali armaturu u beton.

U udarima od kojih je najjači iznosio 7,8 stepeni Rihterove skale u Siriji je poginulo više od 1.600 ljudi, dok većinu žrtava ove katastrofe čine državljani Turske. Očekuje se da će crni bilans nastaviti da raste i da bi broj stradalih mogao da bude nekoliko puta veći nego sadašnji uprkos naporima spasilačkih ekipa koje su pristigle iz celog sveta da bi pomogle turskim i sirijskim kolegama.

Erdogan je objavio da će u deset gradova na jugu Turske tri meseca trajati vanredno stanje da bi se u tom periodu sanirale posledice zemljotresa.

Džerom Hadžar, šef katedre za civilno inženjerstvo američkog univerziteta Nortistern iz Bostona, kazao je za lokalne medije da je Turska zemlja koja je sklona seizmičkim potresima.

- Posle zemljotresa slične snage koji je 1999. pogodio Izmit turski inženjeri su otkrili da se građevinari često nisu pridržavali inženjerskih nacrta - naveo je Hadžar.

Foto: Tanjug/AP

 

Ros Stajn, izvršni direktor kompanije "Temblor", koja se bavi procenom rizika od zemljotresa, kazao je za magazin Sajentifik Amerikan da je on sam boravio u Izmitu u turskoj pokrajini Kodžaeli nakon potresa jačine 7,6 stepeni Rihtera, koji je odneo oko 18.000 života. On je naveo da je prilikom obilaska fabrike koja se urušila tokom zemljotresa video ogromnu pukotinu.

- Bila je dovoljno velika da mogu da zavučem ruku da bih opipao koliko čeličnih šipki armature je tamo postavljeno. Ubacio sam ruku unutra i izvukao ogroman komad stiropora - ispričao je Stajn.

On je naveo da su nekoliko godina nakon tog zemljotresa turske vlasti donele moderne građevinske zakone.

- Onda se zapitate: "Pa, ako je tako, zašto zgrade padaju? Jesu li te zgrade starije od 20 godina? Ili su građene bez odgovarajućeg ojačanja betona - naveo je američki stručnjak.

Ljudi besni, teraju vlast, građevince, investitore i inspekciju na sud

Na društvenim mrežama pojavio se snimak iz turskog grada Malatja na kojem se vidi kako pada novoizgrađena zgrada. Snimak je izazvao brojne komentare besnih ljudi, koji traže odgovornost lokalnih vlasti, ministarstva, inspekcija, izvođača radova, investitora i svih drugih koji su uključeni u gradnju. Ljudi pišu da svi oni moraju da odgovaraju na sudu.

Arhitekta Šaljić: Zgrade u Srbiji projektovane za najjače potrese

Najveći broj žrtava u Turskoj i Siriji zemljotres je zatekao na spavanju, a zgrade su se rušile kao kule od karata. Svaki put kada se negde u svetu desi ovakva prirodna katastrofa, kod nas se postavi pitanje koliko su ljudi u Srbiji bezbedni, odnosno kako su nam zgrade projektovane i da li mogu da izdrže zemljotrese. Arhitekta Nebojša Šaljić kaže za Srpski telegraf da su naše zgrade pravljene od armiranog betona i da one mogu da izdrže velike potrese.

- Naročito se o tome vodilo računa nakon Drugog svetskog rata. U predratnom periodu one su građene od cigli, a posle toga od armiranog betona, koji je mnogo izdržljiviji. Takođe, stavljani su vertikalni i horizontalni stubovi, što je davalo još veću sigurnost. Projektovane su tako da mogu da podnesu zemljotrese jačine osam Rihtera. Zgrade koje su se srušile u Turskoj nisu bile od armiranog betona i nisu projektovane prema seizmiku - objašnjava Šaljić.

On dodaje da se posebno vodilo računa o mestima masovnog okupljanja, kao što su, recimo, pozorišta ili Hram Svetog Save, koji su dodatno ojačani.

- Naravno, to ne znači da u slučaju zemljotresa ne bi bilo nekih oštećenja, pukotina, ali se zgrade ne bi srušile - kaže arhitekta.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)

Loading