DESNICA UVODI TEKTONSKE PROMENE U ŠVEDSKOJ! Zemlja se potpuno zatvara za strance!

Autor:

Svet

15.10.2022

08:58

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Ulf Kristerson, lider Umerene stranke, postaće u ponedeljak 35. premijer Švedske. U manjinskoj vladi će sedeti ministri iz redova demohrišćana i liberala, ali ključne glasove za opstanak ove desničarske koalicije u parlamentu daju Švedski demokrati, populistička, nacionalistička i islamofobična stranka sa kojom niko nije hteo da sarađivali do pre samo nekoliko godina.

DESNICA UVODI TEKTONSKE PROMENE U ŠVEDSKOJ! Zemlja se potpuno zatvara za strance!

Foto: pixabay.com

Švedska ne samo da je skrenula udesno, već je pod ručnom kočnicom punom brzinom, sa okretom od 90 stepeni, napustila višedecenijski uglavnom socijaldemokratski pravac i zaputila se u potpuno nepoznate političke vode. Ako se ostvare najavljene temeljne i dalekosežne promene koje su u petak predstavila četvorica partijskih lidera - Kristersson, Eba Buš, Johan Person i Džimi Akeson, Švedska će za četiri godine postati značajno drugačija zemlja, piše Index.hr.

- Dobili smo mandat švedskog naroda na izborima i to shvatamo veoma ozbiljno. Zato smatramo da je promena ne samo neophodna već i moguća. Nas četvorica možemo da ponudimo promene. Naša vlada će biti trostranačka i će blisko sarađivati sa švedskim demokratama u parlamentu - rekao je 59-godišnji Ulf Kristersson novinarima u petak ujutro.

Foto: Tanjug/AP

Ulf Kristerson

Desničarske Švedske demokrate najveći su pobednici izbora iako nisu u vladi

Uprkos njegovoj centralnoj poziciji pred mikrofonom, nema sumnje ko je zapravo novi šef švedske politike i najveći pobednik septembarskih izbora. Samouverenim i odlučnim nastupom pred medijima i govorom tela, lider švedskih demokrata Džimi Akeson jasno je stavio do znanja da bez njegovog blagoslova u Švedskoj od sledeće nedelje ne mogu da se donose ključne odluke.

I pored toga što ostali partneri nisu pustili njegovu stranku u vladu, Akeson je sa svojih 20,5% glasova na izborima obezbedio snažan uticaj na koalicionu politiku i donošenje odluka, kako u skupštinskim odborima tako iu ministarstvima. Švedske demokrate će tako imati posebnu kancelariju u vladi sa svojim partijskim predstavnicima, koje neki sarkastično nazivaju Džimijevim komesarima.

Da je Akeson zapravo tražio i očekivao od Kristersona i ostalih partnera čak i više nego što je na kraju dobio, pokazuje i činjenica da je predstavljanje koalicionog sporazuma otvorio novinarima rečima: „Radije bismo da vidimo većinsku vladu u kojoj sami bismo učestvovali“.

S druge strane, ozbiljno lice lidera liberala Johana Persona i dvosmislene izjave njegovih partijskih saradnika svedoče o mukotrpnim pregovorima i još težim ustupcima koje su morali da prihvate da bi našli zajednički jezik sa ekstremnom desnicom.

- Ovo je težak dan. Ne može se reći da će ovo biti liberalna politika, ali ovo je cena koju plaćamo da vladamo u koaliciji sa velikom nacionalističkom strankom. Nema razloga za brigu da će demokratija biti ukinuta, ali mnoge vlade odluke bi mogle biti mnogo dalekosežnije nego što sam očekivao - rekao je Jan Jonson, lider liberala u glavnom gradu Stokholmu.

Predstavljene su velike reforme, velike promene dolaze

U petak su predstavljene reforme u sedam oblasti, a to su: zdravstveni sistem, klima i energija, kriminal, migracije i integracije, obrazovanje, razvoj i finansije domaćinstava. Liberalne reforme se svode na zaštitu prava na abortus ustavnim zakonom, više časova švedskog jezika i matematike u školama i bolju brigu o učenicima sa poteškoćama u učenju. U svemu ostalom, posebno u poglavljima o kriminalu i migracijama i integraciji, vidljiv je snažan uticaj Švedskih demokrata.

Švedska, dakle, više neće biti zemlja otvorena za pridošlice, kako za izbeglice tako i za ekonomske migrante. Prema želji Švedskih demokrata, broj azilanata koje će Švedska dobiti u okviru raspodele unutar Evropske unije biće smanjen na 900 godišnje, a njihova prava biće spuštena na minimum koji propisuje EU.

Moguće je čak i da Švedska, po ugledu na Dansku, prvo pošalje tražioce azila u specijalne centre angažovane u trećim zemljama, poput Kosova ili Moldavije, a tek nakon što njihovi zahtevi budu pozitivno rešeni biće im dozvoljen ulazak u zemlju.

Tražiocima azila i drugim imigrantima preti deportacija čak i zbog „neprihvatljivog ponašanja“, šta god to značilo. Osim batina, tražiocima azila se nudi i šargarepa kao finansijski podsticaj da se dobrovoljno vrate u zemlju porekla.

Otežaće se i dolazak ekonomskih emigranata, posebno onih sa nižim obrazovanjem, a pooštriće se i uslovi za sticanje švedskog državljanstva, koje se trenutno prilično lako dobija – praktično jedini uslov je pet godina legalnog boravka. Svi imigranti će takođe imati ograničene socijalne beneficije, kao što su porodiljske beneficije, dečiji dodaci ili prevodioci prilikom posete lekaru, sve dok ne postanu švedski državljani.

20 odsto švedskih državljana rođeno u inostranstvu

Treba podsetiti da je 20 odsto švedskih državljana rođeno u inostranstvu, a najmanje još pet odsto ima roditelje koji su rođeni u inostranstvu.

Velike promene će se desiti u sudskom, zatvorskom i policijskom sistemu, što nije nimalo čudno s obzirom na drastičan porast broja poginulih u oružanim obračunima sa kriminalnim podzemljem poslednjih godina.

Ovo će verovatno kriminalizovati samo članstvo u organizovanim klanovama i olakšati deportaciju počinilaca teških zločina ako nisu švedski državljani. Biće uvedena i zabrana dolaska osuđenim prestupnicima u određena gradska područja, koja može trajati do 10 godina.

Policija će moći da vrši racije bez obzira na sumnju u izvršenje krivičnog dela. U planu je, između ostalog, intenzivno širenje kazneno-popravnih ustanova i zabrana prosjačenja.

Promena energetske politike

Uticaj Partije umerenih i demohrišćana vidljiv je u najavi smanjenja poreza, ponovnom pokretanju dva zatvorena nuklearna reaktora, izgradnji novih nuklearnih elektrana i promeni klimatskih ciljeva sa „100% obnovljivih” na „100% ne -fosil“.

Godinama, uglavnom za vreme socijaldemokratskih vlada, Švedska je gasila nuklearne reaktore i smanjila njihov broj sa 12 na šest. Uprkos tome, Švedska je postala najveći izvoznik električne energije u Evropi 2022. godine. Njegova visoka cena rezultat je situacije na evropskom energetskom tržištu, a ne nedovoljne proizvodnje.

Štaviše, Švedska je odavno poznata po tome da je izuzetno velikodušna prema potrebitima, dajući čak jedan odsto sopstvenog BDP-a (oko 5,5 milijardi evra) za pomoć zemljama u nevolji, kao što su Irak, Avganistan i Sirija. Pod novom vladom, pomoć će biti smanjena na 0,85 odsto BDP-a.

U sporazumu je izraz „novo medijsko okruženje“ predstavljen prilično šturo i nejasno. Neki analitičari smatraju da iza ovoga može da stoji napad na javni medijski servis, koji su Švedske demokrate najavljivale još pre izbora. Naime, njihov cilj je normalizacija sopstvene antiimigrantske i islamofobične politike i retorike, kako bi sprečili da ih bilo ko u javnom prostoru naziva rasistima i fašistima.

Koalicioni sporazum na 62 str

Po svim navedenim tačkama četiri koaliciona partnera potpisala su sporazum na 62 stranice, za koji tvrde da je najdetaljniji i najsveobuhvatniji u švedskoj političkoj istoriji. Iz napisanog je takođe lako zaključiti da su za najveće probleme Švedske uglavnom krivi stranci, pre svega oni sa Bliskog istoka i sa Roga Afrike. Sporazum je nazvan Tidoškim sporazumom, po zamku iz 17. veka gde je potpisan.

Četvorka je tražila 12 godina ili tri mandata da bi u potpunosti ispunili ciljeve predstavljenog programa. Ako bi Kristersson uspeo da ostane na funkciji 12 godina, postao bi drugi premijer Švedske sa najdužim stažom posle Tagea Erlandera (od 1946. do 1969.). Međutim, izborna prednost desničarske koalicije od samo oko 40 hiljada glasova (od 7,5 miliona birača) i samo tri glasa više u parlamentu (176 prema 173) ukazuje da će jedna od njenih glavnih karakteristika biti nestabilnost.

Već u petak popodne nekoliko liberalnih parlamentaraca saopštilo je da ne nameravaju da podrže neke krajnje restriktivne delove sporazuma, poput zabrane prosjačenja ili ograničavanja usluga tumača strancima.

Dakle, nema sumnje da se Kristersson suočava sa napetom i neizvesnom borbom za očuvanje koalicije gotovo dijametralno suprotstavljenih partija.

Od njega i eventualno neposlušnih liberala zavisi u kojoj meri će Akeson uspeti da Švedsku približi svom političkom idealu – Orbanovoj Mađarskoj.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading