Ovo je bila jedna od najvećih tragedija čovečanstva: Trudnice uzimale lek za mučninu, a nisu znale da oštećuje plod

Autor:

Svet

02.09.2022

14:49

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Bilo je potrebno pet godina da bi se uspostavila veza između leka za mučninu i posledice koje ostavlja na njihovu decu.

Ovo je bila jedna od najvećih tragedija čovečanstva: Trudnice uzimale lek za mučninu, a nisu znale da oštećuje plod

Foto: Profimedia

Talidomid je lek koji je 1950-ih razvila zapadnonemačka farmaceutska kompanija Chemie Grünenthal GmbH.

Ovaj lek, prvobitno je zamišljen kao sedativ ili sredstvo za smirenje, da bi poslužio i za lečenje drugih stanja, kao što su prehlada, grip, pa i mučnina kod trudnica.

Lek se smatrao bezopasnim za ljude, a istraživači kompanije su zaključili da ne postoji smrtonosna doza leka, pa je tako 1956. godine odobren za prodaju i to bez recepta u Nemačkoj. 

Niko nije mogao ni da nasluti do kakve tragedije će dovesti ovaj sled događaja.

U drugoj polovini 50-ih 14 farmaceutskih firmi plasiralo je talidomid u 46 zemalja pod najmanje 37 različitih trgovačkih naziva, prenosi Slobodna Dalmacija.

U Velikoj Britaniji talidomid je 1958. proizvodila The Distillers Company pod imenima Distaval, Tensival, Valgraine i Asmaval.

Jedna od reklama je čak promovisala ovaj lek, kao siguran za trudnice:

- Distaval se može potpuno sigurno davati trudnicama i dojiljama bez štetnih učinaka na majku ili dijete.

Foto: Youtube printscreen

Reklama za lek

SAD GA JEDINE ZABRANILE

Dok se u Evropi prodavao, na drugoj strani sveta bio je zabranjen.

Uprava za hranu i lekove Sjedinjenih Američkih država nije odobrila talidomid za reklamiranje ni distribuciju.

Farmakolog Francis Oldham Kelsey odbio je tako nekoliko zahteva distribucijske kompanije koja nije pružila kliničke dokaze koji bi mogli da opovrgnu izveštaje o pacijentima koji su doživeli oštećenje živaca u udovima nakon dugotrajne upotrebe talidomida.

KLINIČKA ISPITIVANJA NISU UKLJUČIVALA TRUDNICE

Pedesetih godina prošlog veka naučnici nisu znali da destvo leka može da pređe i na placentarnu barijeru i da našteti fetusu u maternici.

Zato, upotrereba leka tokom trudnoće nije ni bila kontrolisana, niti je uopšte bilo kliničkih ispitivanja koja bi uključivala trudnice.

Trebalo je pet godina da se utvrdi veza između talidomida koji su uzimale trudnice i učinaka koje je imao na njihovu djecu, zbog toga što je bio širok raspon promena koje su usledila u razvoju fetusa. 

Upozorenje britanske vlade izdano je tek 1962. godine.

Ono se ticalo toga da konzumacija ovog leka u trudnoći može da dovede do oštećenja udova, kao i unutrašnjih organa, uključujući mozak, kao i vid i sluh, prenosi Slobodna Dalmacija.

Foto: Youtube printscreen

Deformitet udova koje izaziva lek

Naknadno je utvrđeno i to da je stepen uticaja koji je ovaj lek imao na fetus bio povezan sa time u kom momentu tokom trudnoće je konzumiran. 

Negativni uticaji na fetus su se javljali ako je lek uziman između 20. i 37. dana nakon začeća, nakon toga talidomid nije imao nikakav učinak na fetus.

Još jedan razlog zbog kojeg je trebalo toliko dugo da se uspostavi veza s talidomidom bio je taj što su neka oštećenja uzrokovana lijekom bila vrlo slična određenim genetskim stanjima koja utiču na gornje ili donje udove.

VIŠE OD 10.000 BEBA SA OŠTEĆENJIMA

Budući da je bio distribuiran u 46 zemalja, kao i da je trebalo dosta vremena da se utvrdi uzročno-posledična veza između ovog leta i oštećenja fetusa, procena je da je oko 10.000 beba širom sveta bilo pogođeno štetnim uticajem ovog leka.

Foto: Youtube printscreen

Fetus na koji utiče lek

Prvi put je povezanost talidomida i njegovog uticaja na razvoj potomstva javno otkrivena 1961. godine u pismu australskog lekara Williama McBridea objavljenom u znanstvenom časopisu The Lancet.

Nemački distributeri službeno su povukli lek 1961., kao i britanski distributeri.

Nažalost, ostao je u mnogim ormarićima sa lekovima pod različitim imenima.

Otprilike polovina beba umrla je nakon nekoliko meseci od rođenja.

Preživele bebe i njihove porodice su morale da nauče da žive sa posledicama.

Thalidomide Society osnovali su 1962. godine roditelji djece oboljele od lijeka talidomida. Izvorni cilj Društva bila je međusobna podrška, kao i potraživanje naknade štete, prenosi Slobodna Dalmacija.

DOGOVORENO OBEŠTEĆENJE

Godine 1968. Chemie Grünenthal izvedena je pred sud u Nemačkoj.

Međutim, ova kompanija uspela je da se nagodi i to vansudski, tako što se obavezala na obeštećenje nemačkih žrtava.

Istim putem krenuo je i britanski vlasnik licence, Distillers, koji se takođe nagodio sa žrtvama.

Tako, za ovu tragediju niko nije proglašen krivim. 

UPOTREBA TALIDOMIDA DANAS

Ovo ipak nije bio kraj priče o talidomidu.

Godine 1964., pacijent s kugom u bolnici Hadassah u Jerusalimu, dobio je talidomid nakon što drugi lekovi nisu delovali.

Njegov lekar je primetio da ovaj lek utiče na simptome pacijentove kuge.

Foto: Profimedia

Genetičar Vidukind Lenz, ukazao na opasnost leka

U roku od tri dana bolest je nestala, a kožne lezije su zacelile.

Međutim, kada je pacijent prestao da uzima talidomid, kuga se vratila. Čini se kao da je lek mogao da suzbije bolest, iako nije za to bio namenjen.

Zato je 1967. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) provela kliničko ispitivanje upotrebe talidomida za kugu.

Nakon pozitivnih rezultata, talidomid se počeo koristiti kao lek za ovu bolest u mnogim zemljama.

Nedavno je uspešno korišćen i za kontrolu nekih stanja povezanih s AIDS-om i kao ciljani lek protiv raka, kao npr. za lečenje karcinoma kao što je melanom.

Međutim, upotreba talidomida, zbog svoje jezive prošlosti, nikada nije prestala biti kontroverzna.

Foto: Youtube printscreen

Kontroverzan lek

ŠTA JE SVET NAUČIO IZ OVE TRAGEDIJE

Talidomid i njegove pogubne nuspojave prisilili su brojne vlade i medicinska tela da preispitaju svoju politiku licenciranja lijekova.

Kao rezultat toga, uvedene su promene u načinu na koji se lijekovi stavljaju na tržište, testiraju i odobravaju širom sveta.

Jedna od ključnih promena bila je da se lekovi namenjeni ljudskoj upotrebi više ne mogu odobravati samo na temelju testiranja na životinjama.

Rezultati testiranja lekova koji se prodaju trudnicama takođe su morali pružiti dokaze da su sigurni za upotrebu u trudnoći, prenosi Slobodna Dalmacija.

Jednostavan pristup talidomidu bez recepta podstakao je mnoge zemlje da poboljšaju klasifikaciju i kontrolu lekova.

U Velikoj Britaniji je Zakon o lekovima iz 1968., donesen upravo kao rezultat skandala s talidomidom, napravio razliku između lekova na recept, onih dostupnih samo u apotekama i lekova dostupnih za opštu prodaju.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading