3 SCENARIJA NUKLEARNE KATASTROFE! Zaporožje seje strah: Evo kako bi moglo da dođe do havarije

Autor:

Svet

13.08.2022

11:33

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Čitav svet sa strepnjom prati međusobne optužbe Moskve i Kijeva o tome ko granatira najveću elektranu u Evropi koja je smeštena u srcu Ukrajine.

3 SCENARIJA NUKLEARNE KATASTROFE! Zaporožje seje strah: Evo kako bi moglo da dođe do havarije

Foto: Shutterstock, Tanjug/AP

Rat u Ukrajini poprimio je nikad dramatičnije okvire nakon što su vojske dve sada neprijateljske zemlje Ruske Federacije i bivše republike SSSR počele borbe oko najveće nuklearne elektrane u Evropi, smeštene u malom gradu Zaporožje u Donbasu, pokrenuvši paniku u čitavom svetu da bi eventualnim oštećenjem na moćnom postrojenju mogao da bude doveden u pitanje opstanak Evrope, ali i većeg dela sveta. 

Reč je o elektrani koja proizvodi struju za polovinu Ukrajine, a koju je ruska vojska osvojila još u martu ove godine.

Otad su se dešavali samo sporadični, ne toliko ozbiljni, incidenti, međutim, situacija se promenila nakon što su snage lojalne predsedniku Vladimiru Putinu završile sa osvajanjem teritorije Luganska i svu pažnju preusmerile na Donbas.

Dan za danom su u okolini Zaporožja počele da se beleže eksplozije, što je prirodno izazvalo bojazan da bi bilo kakvim snažnijim granatiranjem moglo da dođe do curenja radioaktivnog otpada, pa čak i eksplozije na jezgru nuklearnog reaktora. I dok Ukrajinci tvrde da su Rusi ti koji granatiraju područje oko elektrane, stalni predstavnik Rusije pri UN

Republika

Foto: Tanjug/AP

 

Vasilij Nebenzja je na sednici Saveta bezbednosti posvećenoj situaciji u vezi s nuklearkom upozorio da su takve optužbe besmislene imajući u vidu da su snage njegove zemlje te koje kontrolišu elektranu. 

- Sigurno nećemo napadati sami sebe - poručio je Nebenzja, pa nastavio: 

- Ukrajina bi mogla da iskoristi nuklearnu elektranu Zaporožje za organizovanje gnusnih provokacija ako se ruske trupe povuku iz tog postrojenja. Nuklearna katastrofa može da se dogodi svakog trenutka - istakao je Nebenzja, dok je portparol regionalne vojno-civilne administracije Vladimir Rogov optužio Kijev da elektranu granatira raketama zapadne proizvodnje. 

Takođe, Rusija je saopštila da je spremna da pomogne da elektranu poseti misija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali ni to nije uverilo Zapad da Moskva zapravo želi da navodnim granatiranjem izazove apokaliptični scenario.

Tako je britanski Dejli mejl juče objavio snimak koji navodno dokazuje da Rusi napadaju Zaporožje s ciljem svaljivanja krivice na Ukrajinu za izazivanje eventualne katastrofe. Zbog tako napete situacije reagovala je i Kina, čiji je stalni predstavnik u UN, Džang Jun, pozvao zaraćene strane da sednu za pregovarački sto.

Istovremeno, britanski ministar odbrane Ben Volas istakao je da Putin gubi rat i da mu neće poći za rukom osvajanje Ukrajine.

Eksplozija reaktora 

Eksperti se slažu u oceni da je nuklearna elektrana Zaporožje u velikoj opasnosti, ali da ipak nije tako lako da u njoj dođe do eksplozije. Međutim, mogućnost ipak postoji.    

- Situacija je veoma teška... Ako se višestruki faktori katastrofe spoje, eksplozija bi mogla da bude moguća - potvrdio je Ros Pil, menadžer za istraživanje i transfer znanja Centra za naučne i bezbednosne studije na Kraljevskom koledžu u Londonu, istakavši da svakako postoji opasnost zbog neprestanog granatiranja oko elektrane. To je potvrdio i MV Ramana, profesor u školi za javnu politiku i globalne poslove Univerziteta Britanske Kolumbije.

Republika

Foto: Youtube/printscreen

 

- Reaktori stalno moraju da se hlade vodom koja prolazi kroz njih. Ukoliko bi se taj tok vode presekao, porastao bi pritisak u reaktoru, što predstavlja veliki faktor rizika da dođe i do eksplozije. A zatim bi usledio haos s evakuacijom ljudi i širenjem nevidljivog radioaktivnog oblaka koji bismo mogli da pratimo samo specijalnim aparatima. Uticaj širenja radijacije osećao bi se godinama. Oni koji bi bili izloženiji, umrli bi posle samo nekoliko sati, dok bi oni koji nisu bili u neposrednoj blizini posledice trovanja osetili kasnije i u lakšem obliku. Jedna od posledica je i rasprostranjena pojava kancera, ali to bi moglo da se registruje tek godinama kasnije - naglasio je Ramana.

Izazivanje požara 

U poređenju s eksplozijom jezgra reaktora, stručnjaci su više zabrinuti zbog mogućeg oštećenja sistema koji hlade bazen istrošenog goriva, ali i reaktore. Ako se hlađenje prekine, to bi moglo da dovede do nekontrolisanog nakupljanja toplote, topljenja i požara koji bi mogao da oslobodi i zračenje. 

- Uglavnom se plašimo oslobađanja radijacije, a ne nužno eksplozije - rekla je Ameli Stoecel, doktorand na odseku za ratne studije na Kings koledžu u Londonu.

Širenje radioaktivnih čestica bi u slučaju vatre bilo nepredvidivo, pa bi one mogle da odu bilo gde u zavisnosti od vremenskih uslova.

- Zaporožje je u sredini kontinenta, što znači da, bez obzira na to na koji način vetar duva, neko će se kontaminirati - upozorio je profesor MV Ramana.

Curenje radioaktivnog otpada 

U slučaju oštećenja na nuklearnoj elektrani, može doći do curenja radioaktivnog otpada, a stručnjaci se slažu da bi jedan od najvećih izazova bilo pružanje medicinske pomoći stanovništvu izloženom otrovima, kao i smirivanje panike i evakuacija ljudi. Prema mišljenju stručnjaka, za mnoge ljude strah od zračenja može biti opasniji od samog zračenja.

- Najproblematičnije pitanje za vladu moglo bi da bude kako se nositi s velikim brojem pacijenata - upozorila je Ameli Stoecel i naglasila da bi posredi bila dugotrajna katastrofa.

- To nije nešto čemu će ljudi biti izloženi trenutno i samo pasti i umreti... Moglo bi da bude ogromnog, psihološkog danka - složio se i profesor MV Ramana.

Činjenice o Zaporožju 

- Nuklearna elektrana u Zaporožju je najveća elektrana u Evropi i među 10 je najvećih u svetu 
- proizvodi polovinu ukrajinske nuklearne energije
- ima ukupan kapacitet od oko 6.000 megavata, dovoljno za oko četiri miliona domova 
- nalazi se u južnoj ukrajinskoj stepi na reci Dnjepar, oko 550 km jugoistočno od Kijeva i oko 525 km južno od Černobilja
- postrojenjem trenutno upravlja ukrajinsko osoblje, ali ruske vojne jedinice čuvaju objekat od njegovog osvajanja u martu 2022. 
- ima šest reaktora
- strahuje se da Rusi žele elektranu da povežu s obližnjim Krimom i tako obustave njen rad za veći deo Ukrajine 
- s druge strane, eksperti tvrde da je to ohrabrujuće, budući da znači da Rusi ne žele da unište postrojenje 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading