SVI SU MU SE SMEJALI, A SADA IMA NAJVEĆE ŠANSE DA POSTANE KANCELAR NEMAČKE! Evo zašto ga zovu ČOVEK BAZUKA i kako je poplave i pandemiju korone iskoristio za uspon!

Autor: Republika

Svet

27.09.2021

14:48

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Olaf Šolc (63), predsednik stranke SPD koja je na jučerašnjim izborima osvojila najveći broj glasova, čime on ima najveće šanse da postane kancelar nakon ere Angele Merkel, mnogo puta je napadan u javnosti i kritikovan zbog krutog stava i nepokazivanja emocija.

Foto: Tanjug/AP

Olaf Šolc ima najveće šanse da postane budući kancelar Nemačke

Olaf Šolc (63), čelnik nemačke Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) koja je na jučerašnjim saveznim parlamentarnim izborima osvojila najveći broj glasova, ima najveće šanse da na čelu vlade u Berlinu nasledi Angelu Merkel, to jest da postane kancelar najmoćnije članice Evropske unije (EU). 

A reč je o čoveku koji je mnogo puta tokom političke karijere ismevan zbog svog krutog držanja i nepokazivanja emocija, ali i kritikovan da nema harizmu, te da govore drži dosadnim, jednoličnim tonom. Ipak, taj zvaničnik, koji je trenutno na funkciji vicekancelara i ministra finansija, biračima je ponudio ono što su Nemci hteli - nešto umereno novo, nekakvu promenu, ali istovremeno i nešto isprobano i pouzdano.

- Kada je stranka objavila njegovu kandidaturu u avgustu prošle godine, niko ga nije shvatao ozbiljno, posebno nakon izjave da planira da pobedi - navodi Jutarnji list i podseća da su Šolcove socijaldemokrate u anketama već dugo bile daleko iza CDU Angele Merkel, a na trenutke su se čak izmenjivali na četvrtom mestu popularnosti sa ekstremno desnom Alternativom za Nemačku (AfD).

Šolc nikad pre nije bio omiljeni političar, a zbog svojih centrističkih stavova nije bio posebno popularan ni u stranci. Međutim, kada je postao kandidat za naslednika Angele Merkel, Šolc je skovao plan. Nije to bio izuzetno ambiciozan ni kreativan plan, a analitičari su mu se podsmevali. Ipak, na kraju je upalio.

On je, naime, računao na greške svojih suparnika. Njegov plan je bio da radi svoj posao, da se ne ističe posebno, da ne talasa i da pusti druge da se sami ukopaju. Kao iskusni političar na izvršnoj poziciji, računao je da će birači ceniti njegovo iskustvo i demonstriranu sposobnost da se nosi s kriznim situacijama. Takođe, računao je da će se drugo dvoje kandidata dovoljno osramotiti da on ostane najpopularniji izbor za kancelara, da će njegova stranka izbiti na drugo mesto, te da će upravo on voditi sledeću koalicionu vladu. Falilo mu je još samo to da se pojavi neka eventualno krizna situacija, što se i dogodilo ovog leta kada su Nemačku pogodile katastrofalne poplave u kojima je život izgubilo 200 ljudi. 

 

Tada je Šolc, kao ministar finansija, obećao masovnu obnovu. Poplave su mu donele i drugi poklon kada je kandidat CDU Armin Lašet kamerama uhvaćen kako se smeje dok je predsednik Frank-Valter Štajnmajer izražavao saučešće porodicama poginulih u poplavama. Od tog skandala se Lašet nikad nije u potpunosti oporavio.

 

Šolc je po struci pravnik, koji je u politiku ušao tek sa 40 godina. Iako član SPD od 17. godine, tek je 1998. po prvi put izabran u Bundestag. Njegovi robotski govori već su mu na početku karijere nadenuli nadimak "Scholzomat", koji se zadržao i do danas, a koji znači "Čovek bazuka". 

Ubrzo je postao generalni sekretar SPD i to za vreme vladavine stranačkog kancelara Gerharda Šredera. Međutim, podneo je ostavku kada i Šreder, suočen s lošim rejtingom u javnosti i na pragu gubitka izbora od CDU. Nakon dolaska Merkel na vlast, Šolc je branio veliku koaliciju dve vodeće nemačke stranke, a 2007. je po prvi je put ušao u vladu kao ministar rada i socijalne pomoći.

Vladu je napustio 2009. kada je CDU sklopio koaliciju sa slobodnim demokratima (FDP), a Šolc je izabran za zamenika predsednika stranke. Dve godine kasnije, ponovo je napustio Bundestag kada je izabran za gradonačelnika Hamburga, grada kojim je vladao narednih sedam godina.

U vladu se vratio 2017. godine nakon dugih i napornih pregovora između CDU i SPD oko sklapanja nove velike koalicije, scenarija koji su sve stranke inicijalno pokušale da izbegnu. Merkel ga je postavila za ministra finansija i zamenika kancelara, čime je zamenio Volfganga Šojblea. Šolz je isprva nastavio politiku svog prethodnika, pa su ga jedno vreme nazivali i “Volfgang Šolc”, čime je dodatno zaradio neprijatelje u stranci.

Foto: Tanjug/AP

Šolc je uvek imao dobru saradnju sa Angelom Merkel  

Šolc je, kako bi popravio sliku o sebi, iskoristio i pandemiju koronavirusa i to tako što je raskrstio sa strogom fiskalnom odgovornošću i odlučio da se protiv krize bori masovnom potrošnjom. Subvencionisao je očuvanje radnih mesta, spasavanje velikih kompanija poput Lufthanzse, osmislio je podsticaje za likvidnost kompanija, ali i pomoć za porodice, samohrane roditelje, samozaposlene, kulturne radnike, neprofitne organizacije i mnoge druge. U predizbornoj kampanji potpuno je prigrlio socijaldemokratske ideale, najavljujući veće poreze za bogate, podizanje minimalne plate i druge programe s ciljem borbe protiv nejednakosti.

Njegova poruka istovremeno je bila “ja sam desna ruka Merkelove, ja sam politika kontinuiteta, neće biti velikih potresa”, dok je s druge strane tvrdio “ako niste bogati, marljivo radite, a svejedno vam je teško, stvari će se promeniti po vas”. 

Šolc je oženjen Britom Ernst, koja je takođe političarka i članica SPD. Par nema dece. 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading