Decenija pobuna! Šta je sve obeležilo drugu dekadu 21. veka

Autor:

Svet

01.01.2020

09:32

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Iza nas je druga decenija 21. veka, pa se, pre nego što se počne sa trošenjem nove, treba osvrnuti na najvažnije političke i društvene događaje koji su je obeležili.

Foto: fotomontaža/Tanjug/AP
Svetske nesreće koje su obeležile poslednje godine

Glavna reč koja bi mogla da je opiše jeste pobuna, poput bunta maltretiranog prodavca na pijaci u Tunisu, koji je prerastao u Arapsko proleće, a iz kojeg su se potom lančano izrodile silne nesreće koje su pogodile prvo Bliski istok, a onda i Evropu i ostatak sveta.

Revolucija koja je krenula na kijevskom centralnom trgu zbog biranja Ukrajine između Rusije i EU izazvala je građanski rat na istoku zemlje čiji je kraj i dalje neizvestan.

Arapsko proleće pokrenulo je ratove u Libiji i Siriji, a neredi u Kijevu prerasli u oružani sukob na istoku Ukrajine

Manje politički, a više opštedruštveni karakter imali su protesti koji su se početkom decenije pod nazivom "Okupirajmo" širili duž SAD i sveta. Oni su po aktivističkom karakteru bili veza između delovanja osnivača Vikiliksa Džulijan Asanž i saradnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA) Edvard Snouden.

EVROPSKA DUŽNIČKA KRIZA

Grčka na kraju ipak nije bankrotirala niti se evrozona raspala iako je to delovalo kao skoro neizbežno na samom početku decenije, u koju se prelila svetska recesija sa kraja prvog desetleća 21. veka.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Angela Merkel i Emanuel Makron

Paketima mera EU, pod dirigentskom palicom nemačke kancelarke Angele Merkel, pored Grčke, spasavane su i druge države južne Evrope - Portugal, Španija, Kipar, a zbog nemogućnosti otplate državnog duga u krizu je zapala i Irska.

Demonstracije protiv mera štednje koje su zahtevali međunarodni kreditori protezale su tokom skoro čitave decenije.

ARAPSKO PROLEĆE

Muhamed Buazizi bilo je ime 27-godišnjeg tuniskog uličnog trgovca koji se zapalio 17. decembra 2010. nakon što mu je roba koju je prodavao oduzeta, a lokalne vlasti ga maltretirale.

Njegova smrt pokrenula je revolt koji se pretvorio u tunisku revoluciju, a potom i sveopštu pobunu u arapskom svetu, ponajviše u Egiptu, Jemenu, Bahreinu, Libiji i Siriji.

RepublikaFoto: youtube.com/euronews (in English)
Foto: Ilustracija

Građanski ratovi koji su ubrzo izbili u poslednje dve, kao i sa njima povezani uspon Islamske države pokrenuli su talase izbeglica koje su sa Bliskog istoka bežale u Evropu, a za njima krenuli i džihadisti da bi sejali smrt po Starom kontinentu. Jedan od najgorih terorističkih napada desio se u novembru 2015. u Parizu, gde su islamisti ubili 131 osobu.

AKTIVIZAM

U njujorškom Zukoti parku u septembru 2011. pokrenut je protest za društvenu jednakost onih koji su verovali da čine 99 odsto čovečanstva, a čiji je prvi naziv bio "Okupirajmo Volstrit". Već sledećeg meseca protesti su se proširili na 600 lokacija u Americi, kao i 951 grad u 82 zemlje sveta.

Otkriće o zločinima SAD u Avganistanu i Iraku koje je svetu pre toga obelodanio osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž, koji je pokazao i čega sve ima u diplomatskim depešama, bilo je uvod u akciju saradnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA) Edvarda Snoudena o prisluškivanju i praćenju na globalnom nivou koje je vršila ta federalna agencija.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Džulijan Asanž

U slučaju pokreta za prava Afroamerikanaca i protiv policijske brutalnosti bio je ključan hešteg na Tviteru #BlackLivesMatter, a ta društvena mreža bila je presudna i za širenje pokreta za zaštitu žena od seksualnog uznemiravanja #MeToo. Na samom kraju decenije decu školskog uzrasta širom sveta, ali i starije, zbog klimatskih promena na ulice je izvela 16-godišnja Šveđanka Greta Tunberg.

USPON KINE

Otvaranje najmnogoljudnije zemlje sveta, podstaknuto delovanjem bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera, posle četvrt veka ušlo je u novu fazu i preraslo u globalno širenje 2012. godine, dolaskom na funkciju generalnog sekretara Komunističke partije Kine Si Đinpinga, sina nekadašnjeg disidenta, koji je naredne godine postao i predsednik države.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Si Đinping

Njegovu "Inicijativu pojas i put", osmišljenu po ugledu na drevni Put svile, prihvatile su 152 zemlje, uključujući i Srbiju, kao i međunarodne organizacije, a kineski uticaj značajno je porastao u Aziji, Evropi i Africi. Kineska vojska je na kraju 2019. predstavila prvi nosač aviona koji je sama napravila i najavila grad nju još šest, što znači da SAD neće još dugo biti dominantna sila na Pacifiku, a i šire.

PUTIN I TRAMP

Ruski predsednik Vladimir Putin je što u ovoj funkciji, a što sa pozicije premijera, bio u kontaktu sa četvoricom američkih predsednika - Bilom Klintonom, Džordžom Bušom Mlađim, Barakom Obamom i aktuelnim Donaldom Trampom.

Odnos sa Trampom svakako je najintrigantniji, jer su odnosi dve supersile, nakon perioda odmrzavanja, ponovo opasno zaoštreni početkom ukrajinske krize i građanskog rata u Donbasu, koji je prethodio dolasku Trampa na vlast 2016. godine.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Tramp i Putin

Rusija je čak optužena da se u te izbore umešala i sprečila Hilari Klinton da postane prva predsednica SAD.

Ukrajina je potom ponovo došla u centar pažnje optužbom demokrata da je ucenjivao tu zemlju vojnom pomoći od 300 miliona dolara kako bi njene vlasti istražile poslove potencijalnog predsedničkog kandidata Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera u toj, zbog čega je pokrenut opoziv Trampa, od kojeg, po svemu sudeći, neće biti ništa.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading