KO JE BILA MATA HARI: Stogodišnjica streljanja najpoznatije špijunke

Autor: Republika

Razonoda

15.10.2017

11:13

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Mata Hari, najpoznatija špijunka i kurtizana u popularnoj kulturi, streljana je pre sto godina, 15. oktobra 1917. godine, nakon, po mnogima, nameštenog suđenja.

RepublikaFoto: youtube.com/Don DocumentariesTV
Mata Hari kao žrtveno jagnje

Rođena kao Margareta Zel, Mata Hari stigla je u Pariz kada je imala 27 godina, 1903. godine. Napustila je rodnu Holandiju i supruga, mornaričkog oficira Rudolfa Mek Leoda, starijeg od nje 20 godina. Tragajući za srećom, okušala se kao model slikara Oktavija Guiljoneta, ali to iskustvo nije bilo pozitivno.

Počela je stoga plesati u privatnim salonima pod imenom Lejdi Mej Leod, dok se nije proslavila pod pseudonimom Mata Hari (Sunce, na malajskom) izvodeći "indijske plesove" o kojima zapravo nije ništa znala. Izmišljala ih je, zahvaljujući sećanju na svoj boravak u Holandiji istočnoj Indiji, današnjoj Indoneziji, gde je boravila sa suprugom.

Tako joj je Emil Guimet, osnivač istoimenog pariškog muzeja azijskih umetnosti, otvorio svoju dvoranu za slavnu predstavu 13. maja 1905. godine, koju je započela kao hinduska princeza i završila potpuno gola.

To je bio početak njenog modernog života jer su takve predstave bile retke i kažnjive zatvorom. Deceniju nakon toga njen zavodljiv ples je izazivao divljenje, a njeno telo raspirivalo žudnju.

Bila je kurtizana iz vremena Belle Epoque koja je veleposlanike, ministre, prinčeve i generale upoznala s umećem vođenja ljubavi. Bezbrojne priče, mnoge od njih neistinite, isprepletene su oko njenog glamuroznog i tajanstvenog života.

AGENT  H 21

Nakon nekog vremena zanimanje za njene usluge opada, pa plesačica zapada u finansijske probleme, a uskoro je počeo i Prvi svetski rat.

Tada se za nju počinju zanimati razne tajne službe, svesne da se mogu okoristiti njenim brojnim poznanstvima. Prvo je radila za Nemce, a zatim se ponudila Francuzima.

Prvo se, godine 1915. godine, vratila u Holandiju. Onde je početkom 1916. godine, u dugovima zbog svojeg rastrošnog stila života, pristala da joj nemački diplomata podmiri dugove u zamenu da špijunira za Nemačku. Tako je postala agent H 21.

Vrativši se u Pariz upoznala je kapetana Georgesa Ladouksa, časnika francuske vojne kontraobaveštajne službe, koji joj od početka nije previše verovao. Zahvaljujući tome što se družila s ministrima, Mata Hari verovala je da je svemoguća. Ladouks joj je dao nekoliko zadataka, ali i naredio da bude pod prismotrom.

Postala je jako sumnjiva kada se tokom leta 1916. pojavila u kancelariji vojne kontraobaveštajne službe, na bulevaru Saint-Germainu, kako bi dobila propusnicu za Vitel, gde je Francuska upravo gradila vojnu vazdušnu luku. Dobila ju je, ali sudbina joj je bila zapečaćena.

1917. godine je uhvaćena poruka nemačkih službi koja je dokazala da je H 21 dvostruki agent. Istoričari kažu da su je Nemci tako dobrovoljno predali, znajući da će Francuzi dešifrovati poruku.

Uhapšena je 13. januara u sobi hotela L'Elysee-Palace i smeštena u zatvor Saint Lazare.

Ratno veće osudilo ju je 24. jula na smrt. Poručnik Andre Mornet koji je bio vanredni tužilac, lako je izborio smrtnu kaznu.

ŽRTVENO JAGNJE?

Pre nekoliko godina britanska obaveštajna služba MI5 deklasificirala je svoje dokumente o Mati Hari. Britanci, koji su je presreli na jednom putovanju 1915. u Veliku Britaniju i temeljno je ispitali, tvrde da Nemce nije opremala naročito važnim informacijama. Upravo suprotno, kaže se u izveštaju, ona je nemačku ponudu smatrala tek lakom “dodatnom zaradom”. Navodi se i kako nakon hapšenja u Parizu ništa nije priznala nego je svoje islednike zasula gomilom tračeva i glasina.

Vesli Vark, stručnjak za sigurnost i terorizam na Univerzitetu u Otavi, ide i korak dalje i tvrdi da Mata Hari nikad o politici nije mnogo znala.

Nakon stote godišnjice njene smrti i Francuzi bi trebali otvoriti svoju arhivu i mnogi očekuju da će se pokazati da je Mata Hari samo bila "žrtveno jagnje" za gomilu poginulih Francuza na bojištima.

Istoričar Leon Širman, koji je umro 2003. godine, pre smrti tvrdio je da su francuske vlasti režirale suđenje Mati Hari i da se njenim iskazom manipulisalo prema potrebi. U svojim knjigama Širman je dokazivao da je suđenje bilo čista propaganda.

Na temelju Širmanovih argumenata pariški advokat Tibault de Montbrial pre 15 godina zatražio je reviziju suđenja. Zahtev je odbijen. Isto je pokušala, s istim rezultatom, i holandska Zaklada Mate Hari.

U međuvremenu, zahvaljujući njenoj slavi, njen pseudonim postao je vezan za sve špijunke-kurtizane. Život te fatalne žene i ''legendarne špijunke'' bio je dosad tema 250 knjiga i romana, nebrojenih filmskih scenarija te čak i baleta.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading