SRPSKI STOUNHENDŽ JE HILJADU GODINA STARIJI: Oko Šapca se živelo i pre 6.000 godina

Autor:

Razonoda

30.07.2021

11:02

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Na lokalitetu Šančina u Desniću kod Šapca se radi se na iskopavanju paistorijskog svetilišta (ili solarnog opservatorijuma) koje je najmanje 1.500 godina starije od Stounhendža u Velikoj Britaniji.

Republika

Foto: Momir Cerović

Lokalitet Šančina je praistorijsko kružno svetilište

 

Sve se manje krije činjenica da istorija koju učimo u školi nije u potpunosti tačna, posebno kada je u pitanju ono što se dešavalo hiljadama godina pre nove ere. Međutim, zahvaljujući arheologiji, danas smo u mogućnosti da vidimo ostatke mnogih drevnih civilizacija, kao i da ih smestimo u određeni istorijski period.

Tako se u Velikoj Britaniji vekovima ponose ogromnim kružnim svetilištem od koga su ostali veliki kameni blokovi, poznatijim pod imenom Stounhendž, ali malo ljudi, posebno u Srbiji, zna da u okolini Šapca postoji arheološki lokalitet na kome su pronađeni ostaci sveilišta koje oko 1.500 godina starije od Stounhendža.

Naime, u selu Desnić se od 2017. intenzivnije radi na iskopavanjima lokaliteta Šančina, iako se decenijama unazada znalo da tu postoje ostaci praistorijske civilizacije.

U Narodnom muzeju Šapca koji je nadležan za ovaj lokalitet navode da je praistorijsko utvrđenje na području sela Desić prvi put sondiran 1967. kada je arheolog Narodnog muzeja Šabac, Milivoje Vasiljević, započeo istraživanja.

Republika

Foto: pixabay.com

Šančina je možda porušena, ali je starija milenijum i po

Ipak, sa temeljnim iskopavanjima se nastavilo tek pre nekoliko godina pod rukovodstvom Momira Cerovića, arheologa i muzejskog savetnika šabačkog Muzeja.

Pronađeni su ostaci kružnih građevina za koje se pretpostavlja da je bilo svetilište, slično kao u Velikoj Britaniji, s bitnom razlikom što su ovi znatno stariji. Lokalitet je smešten u doba eneolita (bakarnog doba) koje je  trajalo od 4300-4000. godine p. n. e.

Drugim rečima, ovo su dokazi da su ljdi živeli na ovom prostoru pre više od šest hillhada godina. To je ono što znamo, a ostaje da se vidi još tačno koju namenu imali ovi objekti, a arheolog Cerović izdvaja dve teorije.

- Veruje se da je bilo mesto kultnog karaktera ili je bio solarna opservatorija gde su ljudi posmatrali nebeska tela i pravili kalendare  - rekao je Momir Cerović za TV Šabac.

- Ta drvena palisada, ti bedemi, koji se grade od zemlje i nasipaju oko palisade, to je ono što je ovde posebno zanimljivo i posebno interesantno, naravno, tu su i pokretni arheološki nalazi na osnovu kojih mi sve ovo datujemo, a datujemo negde u vreme kraja kamenog doba i početka metalnog doba", kaže arheolog Momir Cerović za RTS.

Arheolog kaže da imaju još mnogo da istražuju, a trenutno se istražuje površina od oko 220 kvadrata. Ova lokacija podno planine Cer je navodno izgrađen kamenim i koštanim alatom, a dok je bio čitav, izgledao je poput rondele u Engleskoj, samo, kao što smo već istakli, 1.500 starija.

- Šančina je jedinstvena po toj arhitekturi, prečnik ovog centralnog kružnog objekta je 25 metara, a po samom rubu imao taj zemljani nasip, zemljani bedem, nasut oko drvene palisade, a oko svega toga ide jedan šanac, šest metara dubok, a oko šanca, drugi zemljani prsten", dodaje arheolog Momir Cerović.

Naravno, treba napomenuti da je Šančina samo jedna od mnogih arheoloških nalazišta koje svedoče o životu na ovim prostorima još u praistorijsko doba, samo što iz nekog razloga ove lokacije se nedovoljno ili nimalo istražuju.

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading