POLICIJA LIKVIDIRALA POLITIČARE I MAFIJAŠE! Najmoćniji čovek Državne bezbednosti otkrio OVO dva dana nakon ubistva Zorana Đinđića!
Dok sam ja rukovodio Resorom državne bezbednosti, nisam se slagao s tim da služba treba da učestvuje u ovakvim operacijama, svoju priču započeo je ovim rečima Stanišić

Foto: Profimedia, AFP/Vladimir Lukić/Printscreen/Wikipedia
Jovica Stanišić, nekadašnji prvi čovek Državne bezbednosti, izjavio je da smatra da bi mnoga nerešena ubistva iz devedesetih lako mogla da budu rasvetljena kada bi se krivci tražili u Resoru javne bezbednosti, odnosno u tadašnjoj beogradskoj policiji.
- Dok sam ja rukovodio Resorom državne bezbednosti, nisam se slagao s tim da služba treba da učestvuje u ovakvim operacijama, pa ja nemam saznanja o ubistvima istaknutih kriminalaca, kao i ličnostima iz politike tokom devedesetih. Ubistva poznatih kriminalaca iz te decenije mogla bi se rasvetliti preko pripadnika Resora javne bezbednosti, odnosno vinovnike, organizatore i nalogodavce treba tražiti prvenstveno u Sekretarijatu Beograd - zabeležena je izjava Jovice Stanišića u službenoj belešci od 14. marta 2003, u koju je Srpski telegraf ekskluzivno imao uvid.
Nekadašnji načelnik DB otišao je korak dalje i pripadnicima Odeljenja za obaveštajno-operativne poslove Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala dao odgovor na to ko je ubio Voju Raičevića, zvanog Voja Amerikanac.
- Voja Amerikanac je prvo doveden u 29. novembar, glavnu stanicu policije, i odatle odveden na gubilište. Odgovore na to šta se desilo možete da nađete tamo - rekao je Stanišić, misleći na stanicu policije koja se nalazi u toj ulici.
Uklanjali svedoke
O ubistvu Amerikanca Jovica Stanišić dalje nije želeo da govori, piše dalje u belešci, koja je sačinjena dva dana posle ubistva premijera Zorana Đinđića i koju je potpisao pukovnik Stevan Jarić, načelnik Odeljenja za obaveštajno-operativne poslove.
Međutim, njegova kratka izjava delimično je potvrdila spekulacije da je Raičević radio za državu, ali da ga je država i ubila.
Telo Voje Amerikanca, podsetimo, nikada nije pronađeno. On je nestao krajem 1997. godine i jedino što je nađeno jeste njegov zapaljeni džip. Još tada spekulisalo se da su naručioci ubistva bili u državnim službama, kao što se nagađalo i da je sam Voja radio za državne službe, za koje je navodno počinio oko 20 ubistava.
- Tokom informativnog razgovora Jovica Stanišić ni u jednom momentu nije želeo da govori o konkretnim kriminalnim događajima, na konkretna pitanja odgovarao je uopšteno, usmeravajući razgovor na druge oblasti i okolnosti - bio je zaključak inspektora koji su tada razgovarali sa Stanišićem punih šest sati.
Biografija

Foto: Tanjug/AP Piroschka Van De Wouw
Jovica Stanišić je na čelu Državne bezbednosti bio od 1992. do 1998. Tokom rada u službi Stanišić je, navodno, bio glavni oslonac vladavine Slobodana Miloševića i njegov čovek od poverenja. Važio je za čoveka bez čijeg odobrenja ništa nije bilo moguće uraditi.
Tokom šest godina vođenja tajne službe pripisivane su mu dobre veze sa Zapadom, a pre svih s američkom CIA.
I danas ga mnogi smatraju za najmoćnijeg čoveka devedesetih i kao dokaz za tu tvrdnju navode da su se premijeri i ministri policije menjali, a da je on ostajao na čelu najjače bezbednosne službe u zemlji.
Kako navode, nikada nije govorio u prazno, niti dozvoljavao bilo kakve zloupotrebe u službi.
Zbog mirnoće kojom je rešavao i najteže probleme dobio je nadimak Ledeni.
Jovicu Stanišića je 1998. smenio Slobodan Milošević zbog razmimoilaženja u načinu rešavanja kosovskog problema jer se, kako su tada pisali mediji, protivio prekomernoj upotrebi sile na Kosovu i Metohiji.
Stanišić: Beba sve zna!
Jovica Stanišić tokom saslušanja u UBPOK govorio je o ubistvu Zorana Đinđića, Miloradu Ulemeku Legiji, Jedinici za specijalne operacije, ali i jednom od najbližih saradnika Zorana Đinđića Vladimiru Bebi Popoviću.
- Kada bi se Vladimir Beba Popović policijski pravilno obradio, rešila bi se i najveća i najsloženija krivična dela organizovanog kriminala izvršena poslednjih godina - rekao je Stanišić u tom razgovoru i naveo da je Beba imao ambiciju da bude "šef mafije".
Upozorio sam Đinđića na Legiju

Foto: Tanjug/AP Darko Vojinovic
Jovica Stanišić detaljno je govorio o odnosima sa Zoranom Đinđićem, ali i činjenici da je ubijenog premijera upozorio da nije dobro da Milorad Ulemek Legija bude na čelu JSO zbog "njegovog profila ličnosti i kriminalnih aktivnosti o kojima se pričalo".
- Ulemeka sam viđao retko, isključivo prilikom obilaska jedinice. Smatram da je on psihofizički izuzetno sposoban za izvođenje borbenih operacija, odlično je obučen i ima visok stepen iskustva. Reč je o čoveku skromnijih intelektualnih mogućnosti i slabog obrazovanja. Dok sam ja bio na čelu DB, on nije imao nikakvu perspektivu u službi - rekao je bivši šef Miloševićeve tajne službe i objasnio da je Legija na značaju dobio tek po dolasku Radomira Markovića, koji je bio sklon primeni "ekstremnih i represivnih metoda, koje je predlagao i Miri Marković".
Nerešena ubistva
1991 - Branislav Matić Beli, aktivista i finansijer SPO, izrešetan je početkom avgusta ispred svoje kuće iz dva automata
Foto: Republika
1992 - Aleksandar Knežević Knele ubijen je u "Hajatu", a ubica je na ogledalu krvlju ispisao "Broj 1"
Foto: Vladimir Lukić
1994 - Goran Vuković Majmun, lider voždovačkog klana, ubijen je u sačekuši u centru Beograda
Foto: Printscreen vidimo se u citulji produkcija B92
1996 - Dragan Radišić, inspektor za krvne i seksualne delikte GSUP Beograd, ubijen je u haustoru svoje kuće iz automata s prigušivačem
1996 - Bane Grebenarević ubijen je na Bežanijskoj kosi zajedno sa Zoranom Šubarom s više od 40 metaka
Foto: Printscreen vidimo se u citulji produkcija B92
1993 - Radojica Nikčević, direktor "Stambene zadruge Šumadija", ubijen je ispred preduzeća na Dedinju
1997 - Vlada Kovačević Tref ubijen je kod "Interkontinentala". Ubica koji nikada nije otkriven u njega je pucao iz pištolja
1997 - Zoran Todorović Kundak, bivši generalni sekretar JUL i direktor "Beopetrola", ubijen je iz automatskog oružja dok je izlazio iz automobila
1997 - Radovan Stojičić Badža, general srpske policije, ubijen je u restoranu "Mama mija" u Beogradu
Foto: MUP
1997 - Rade Ćaldović Ćenta i njegova prijateljica Maja Pavić ubijeni su ispred "Kluba književnika"
Foto: Privatna arhiva
1997 - krajem godine nestao je Voja Raičević, poznatiji kao Voja Amerikanac, čije telo nikad nije pronađeno
Foto: Privatna arhiva
1998 - Darko Ašanin ubijen je u bašti svog lokala "Legat" na Dedinju
1998 - Jusuf Jusa Bulić, Petar Vujičić, direktor FK Železnik, i Nenad Raščanin ubijeni su na Novom Beogradu hicima iz kalašnjikova
Foto: Privatna arhiva
2000 - Žika Petrović, generalni direktor JAT, ubijen je ispred svoje kuće kada su dvojica muškaraca u njega pucala iz škorpiona
Foto: S.T/AP PHOTO /Emil Conkic
2000 - Zoran Davidović Ćanda i njegov drug Ivan Stojanović ubijeni su iz kalašnjikova iz kola u pokretu
Foto: Privatna arhiva
2000 - Zoran Uskoković Skole ubijen je posle jurnjave ubica i begunaca automobilima i gomile ispaljenih hitaca
Foto: Arhiva
2000 - Radoslav Trlajić, zvani Bata Trlaja, ubijen je rafalima nedaleko od ulaza u zgradu u novobeogradskom naselju
Foto: Printscreen Vidimo se u citulji produkcija B92
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)