OVO JE OSOBA NAD KOJOM JE IZVRŠENA POSLEDNJA SMRTNA KAZNA U SRBIJI!

Autor: Republika

Hronika

22.05.2018

06:03

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Johan Drozdek ubio, pa silovao šestogodišnju devojčicu. Osuđen je na smrtnu kaznu i streljan 14. februara 1992. godine u prostorijama Okružnog zatvora u Somboru. Bila je to poslednja smrtna kazna izvršena u Srbiji. Ipak, ova vrsta kažnjavanja ima dugu tradiciju na ovim prostorima.

Foto: wikimedia/streljanje
Streljanje

Smrtna kazna je u Srbiji primenjivana od nastanka moderne države 1804. pa sve do 2002. godine, kada je zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992. a poslednje smrtne presude su izrečene 2001. godine i kasnije zamenjene vremenskim kaznama.

Iako tačnih podataka nema, neke procene govore da je u ovom periodu u Srbiji ubijeno preko 7.000 ljudi koji su proglašeni krivim za razne zločine koji nisu uvek uključivali ubistva.

U prvim decenijama 19. veku smrtna kazna u Srbiji je primenjivana veoma često, i to za najrazličitija krivična dela - ubistvo, krađu, političke delikte, čedomorstvo, pa čak i za vanbračni polni odnos.

Do 1842, za ubice je bila propisana "ekvivalentna" smrtna kazna, što znači da je ubica bivao ubijen na isti način (pa i istim oružjem") na koji je bila ubijena žrtva. Pored toga, tela pogubljenih su skoro uvek javno izlagana na točku na određeno vreme ili do potpunog raspadanja.

Zanimljivo je da je smrtna kazna za krađu ukinuta tek 1902. godine. Od 1905. godine smrtne kazne u Beogradu više nisu izvršavane javno, nego na skrovitim mestima bez prisustva publike, ali su u drugim gradovima i selima izvršenja i dalje ostala javna i prisustvovale su im hiljade posmatrača.

Kako bi se ujednačio načine izvršenja smrtne kazne u raznim delovima zemlje, posle stvaranja Jugoslavije 1929. godine je donet jedinstven Krivični zakonik za celu zemlju. On je kao jedini način pogubljenja propisano vešanje, piše Dnevno. Izuzetak su bile smrtne presude vojnih sudova, koje su izvršavane streljanjem.

Smrtne kazne su izricane najviše za ubistvo i razbojništvo sa smrtnom posledicom, ali i za terorizam. Kao teroristi su kažnjavani komunisti i hrvatski, makedonski i kosovski separatisti. Prema zvaničnim statistikama, od 1920. do 1940. u Srbiji je izrečeno 459, a izvršene su 232 smrtne presude. Posle Drugog svetskog rata, smrtne kazne su izricivane "izdajnicima", "kolaboracionistima", ratnim zločincima, "narodnim neprijateljima", odnosno protivnicima komunističkog režima.

Posle 1950. godine, broj smrtnih kazni značajno opada. Reforma od 1959. godine bitno je ublažila strogost krivičnog zakonodavstva. Smanjen je broj kapitalnih krivičnih dela i ukinuta je smrtna kazna za imovinski kriminalitet. Ukinuto je izvršenje smrtne kazne vešanjem, pa je jedini zakonski način pogubljenja ostalo streljanje bez prisustva javnosti.

Smrtnu kaznu u Srbiji izvršavao je osmočlani streljački vod, čiji članovi nisu znali ko od njih ispaljuje prave metke, a ko "ćorke".

Kako je vreme odmicalo, tako su i propisi o smrtnoj kazni ublažavani i bilo je sve manje izrečenih smrtnih kazni. U Srbiji, koja je od 1992. godine bila deo Savezne Republike Jugoslavije, sudovi su od 1991. do 2002. godine izrekli 19 smrtnih kazni, od kojih nijedna nije izvršena.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (1)

Loading
DUSHMAN

07.04.2020 12:56

Sa napustanjem smrtne kazne je uporedo isla amoralizacija i opsta degenracija citavog drustva. Slucajnost? Ili iste mracne sile nihilizma, laznog humanizma i moralnog relativizma stoje iza oba fenomena.