Ovo je foto-robot prosečnog srpskog kriminalca

Autor: blic.rs, Republika

Hronika

06.05.2019

21:39

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Muškarac starosti oko 30 godina, lošeg materijalnog stanja, nezaposlen, bez porodice... Tako izgleda profil prosečnog srpskog kriminalca na osnovu istraživanja presuda osnovnih i viših sudova u Srbiji.

Foto: Ilustracija

Srpsko udruženje za krivično-pravnu teoriju i praksu nedavno je uradilo opsežnu analizu kaznene politike sudova u Srbiji. Pored analiza presuda osnovnih i viših sudova u Srbiji, sankcija koje su izricane, ovo istraživanje bavilo se i time ko su učinioci krivičnih dela u Srbiji.

Analiza presuda ukazala je na jedinstveni zaključak, osuđenici su mahom muškarci starosti oko 30 godina, nezaposleni.

- Kada je reč o školskoj spremi učinilaca krivičnih dela, u najvećem broju oni imaju srednjoškolsko obrazovanje (52,7 odsto) - objašnjava se u istraživanju. Takođe, analizirano je i imovinsko stanje kriminalaca i pokazalo se da su oni mahom siromašni.

- Društveni stereotipi i predrasude prema siromašnim i prema bogatim građanima ovde čini se zaista dolaze do posebnog izražaja. Sa druge strane, sve nam ovo može govoriti i o tome da su ekonomija, tj. siromaštvo važan kriminogeni faktor, odnosno značajan uzrok nečijeg kriminalnog ponašanja. Bogatiji imaju mnogo manje podsticaja, uslovno rečeno, razloga da se ponašaju kriminalno, naročito kada je reč o nesofisticiranom, nasilničkom kriminalitetu, na primer ubistvima i silovanjima. Moglo bi se možda reći i to da bogatstvo utiče na bolju razvijenost (ne)formalnih socijalnih kočnica, onoga što se zove superego - navode stručnjaci u analizi. Kako dodaju, najveći broj osuđenih za kriminal su nezaposleni.

 

 

- Nezaposlenost ne treba sagledavati samo kao ekonomsku kategoriju već i kao psihološku karakteristiku. Nezaposleni ljudi po prirodi stvari pate od različitih psiholoških poremećaja, depresivnosti i apatičnosti, što opet dovodi do kriminalnog ponašanja - stoji u istraživanju.

Kada je reč o bračnom stanju osuđenika, analiza pokazuje da je većina njih neoženjena, ali i bez dece.

- Na nivou osnovnih sudova, ukupno je 52,7 odsto osuđenika koji nisu u braku, dok je na nivou viših sudova gde se radi o težim krivičnim delima: razbojništvo, silovanje, ubistvo, taj procenat 68,7 odsto. Moglo bi se možda zaključiti da bračno stanje samo po sebi ima odgovarajuće preventivno dejstvo, odnosno da ljudi koji su u braku imaju nešto veći stepen odgovornosti i u manjoj meri čine krivična dela, naročito ona teža i nasilnija - zaključak je ovog istraživanja.

 

Muškarac

Kada je reč o polu učinioca krivičnih dela, na osnovu presuda sudova u Srbiji, čak 94,57 odsto osuđenih bili su muškarci, dok je žena 5,42 odsto.

Starosti oko 30 godina

Istraživanje je pokazalo da je kada su u pitanju teža krivična dela najviše osuđenih bilo starosti oko 30 godina.

Bez dece

Čak 65 odsto osuđenih učinilaca krivičnih dela nema decu. Jedno dete ima 13,5, dok dvoje i više 21,4 odsto osuđenika.

Nije u braku

Istraživanje ukazuje da 52,7 osuđenika u osnovnim sudovima nije u braku. Čak 68,7 odsto onih koji su učinili teška dela (silovanje, ubistvo, teško ubistvo) takođe nema bračnog partnera.

Svaki drugi povratnik

U 50 odsto slučajeva učinioci prethodno nisu bili osuđivani za neko drugo delo.

Nezaposleni, fizički radnici ili zemljoradnici

Najviše počinilaca krivičnih dela nema stalan posao, bave se fizičkim poslovima ili zemljoradnjom.

Srednjeg, osnovnog ili nepotpunog osnovnog obrazovanja

Kada je reč o školskoj spremi osuđenih učinilaca krivičnih dela, u najvećem broju oni imaju srednjoškolsko obrazovanje (52,7 odsto), a odmah zatim i osnovnoškolsko obrazovanje (32,6 odsto). Onih sa visokim obrazovanjem, a osuđeni su za dela pred višim sudovima za teža krivična dela kao što su silovanja, ubistva, razbojništva bilo je svega 2,1 odsto.

Siromašan, slabog ili srednjeg imovinskog stanja

U istraživanju je donet zaključak da su ekonomija, tj. siromaštvo važan krimogeni faktor, odnosno značajan uzorak nečijeg kriminalnog ponašanja.

- Bogatiji imaju mnogo manje podsticaja da se ponašaju kriminalno, naročito kada je reč o nesofisticiranom, nasilničkom kriminalitetu, na primer o ubistvima i silovanjima - zaključak je ovog segmenta istraživanja, gde se takođe ukazuje na to da bogati unajmljuju dobre advokate i savetnike

Posmatrana najteža dela

Ivana Stevanović s Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja koja je sarađivala na istraživanju izjavila je da su tokom istraživanja posmatrana četiri najteža krivična dela - teška ubistva, razbojništva, silovanje i zloupotreba droga.

- Smatram da bi broj krivičnih dela bio smanjen ako bi se nezaposlenima obezbedilo radno angažovanje - kazala je ona.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading