„CRVENO ZLATO“ SVE TRAŽENIJE NA DOMAĆIM PLANTAŽAMA – prihod po hektaru može dostići i 30.000 evra godišnje!
Iako ulaganja u zasad maline mogu dostići i 15.000 evra po hektaru, uz godišnje troškove proizvodnje i nestabilnu otkupnu cenu, zarada značajno varira i zavisi od prinosa, radne snage i tržišnih kretanja
Foto: Shutterstock/lzf
Na plantaži crvenih godži bobica na južnim padinama Fruške gore, kod Iriga, na imanju Ognjena Jakšića, počeli su da se formiraju plodovi, od kojih će za oko mesec i po dana početi da se pravi sok i čaj.
Više o plantažama pročitajte ovde.
Bobice su duguljastog oblika, veličine nokta, izrazito crvene boje i vizuelno podsećaju na šipurak. Zbog svojih osobina često ih nazivaju „srećno voće“ ili „crveni dijamant“, jer se pripisuju različiti potencijalni benefiti po zdravlje - od jačanja imuniteta i podrške radu hipofize kod dece, do pozitivnog uticaja na jetru i kardiovaskularni sistem. Pominje se i njihova primena kod pacijenata na hemioterapiji, kao i uticaj na poboljšanje vida kod starijih osoba.
Poreklo vode sa Tibeta, a na domaće tržište stigle su zahvaljujući proizvođačima koji su se odlučili da eksperimentišu sa biljnim vrstama otpornim na različite klimatske uslove. Danas se gaje na više lokacija u Srbiji, uključujući područja Subotice, Sombora, Bačke Topole i Niša. Na pojedinim plantažama prinos može da dostigne i osam do 10 kilograma po stablu.
Plantaža na Fruškoj gori
Ognjen Jakšić, po obrazovanju arhitekta, odlučio je da podigne plantažu kako bi se oprobao u novom poslu i obezbedio dodatni prihod za porodicu. Sadnice je uvezao iz Sofije pre dve godine, a kako objašnjava, godži bobice najbolje uspevaju na zemljištu sa kiselijim pH vrednostima, na osunčanim i vetrovitim terenima. Biljka podnosi i jaku toplotu i hladnoću, ali zahteva redovno navodnjavanje, zbog čega je sistem za zalivanje gotovo neophodan za ozbiljnu proizvodnju.
- Pre nego što sam posadio godži bobice, zemljište sam obogatio organskim đubrivom, mešavinom ovčijeg, kozjeg i konjskog stajnjaka - navodi Jakšić.
Dodaje da vetar na padinama Fruške gore ima važnu ulogu, jer provetrava biljku i smanjuje rizik od štetočina. Najveći problem u uzgoju predstavlja pepelnica, koja se javlja u uslovima kombinacije kiše i jakog letnjeg sunca.
Prinos i razvoj plantaže
Jakšić ističe da se pun rod očekuje između treće i pete godine, kada se po jednom grmu može dobiti od 8 do 10 kilograma bobica.
- Plantažu sam podigao prošle godine, početkom juna, i već te godine bilo je više od kilograma roda po grmu. Ove godine očekujem još veći prinos - kaže on.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)