(FOTO/VIDEO) Ruski rulet na Bliskom istoku: Da li bi rat sa Iranom Trampu povećao šanse da bude izabran za drugi mandat?!

Autor: standard.rs, Republika

Svet

11.05.2019

16:41

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

"Ako postoji smrtonosna igra ruskog ruleta u međunarodnoj politici, onda je to ovo što je upravo počelo 8. maja, godinu dana nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz iranskog nukelarnog sporazuma iz jula 2015. godine", piše ivši indijski diplomata i uticajni geopolitički stručnjak M. K. Badrakumar u novoj kolumni.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Foto: Ilustracija

Njegov tekst prenosimo u celosti, uz redakcijsku opremu.

Iran je vežbao "strateško strpljenje" čitavih godinu dana, kako je predsednik Hasan Rohani primetio, na zahtev preostalih pet potpisnica nuklearnog sporazuma - Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Rusije i Kine. Taj period je istekao.

Ne samo da pet sila nije uspelo da ubedi Trampovu administraciju da opozove svoju odluku, već je Vašington krenuo u ratni pohod kroz nametanje sankcija i razmeštanje ogromnih vojnih trupa u Persijskom zalivu.

Neuspešna vojna operacija u Iranu (Operacija Orlova Kandža) praktično je zapečatila mogućnost reizbora Džimija Kartera u aprilu 1980. godine

S druge strane, pet velikih sila nije moglo da osigura da Iran dobije punu korist od nuklearnog sporazuma kako je bilo predviđeno, uprkos njegovom potpunom pridržavanju uslova sporazuma, što je više puta priznato od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Samo su Rusija i Kina kao potpisnice ispoštovale svoje obaveze prema Iranu, dok su tri evropske sile jedva govorile o tome.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Pred teškim izborom: Donald Tramp

Obogaćeni uranijum

Nasuprot ovoj sumornoj pozadini, Rohani je u sredu objavio da ako preostale potpisnice ne ispune svoje obaveze prema Iranu koje mu po sporazumu duguju u narednih 60 dana, Teheran će postepeno prestati da se pridržava svojih nuklearnih obaveza. Za početak, Iran će prestati da se pridržava ograničenja o dozvoljenoj količini držanja obogaćenog uranijuma i teške vode.

Tradicionalno, Velika Britanija je imala vodeću ulogu u zapadnoj kampanji protiv Trampove iranske politike. Tradicionalno, Velika Britanija je imala vodeću ulogu u zapadnoj kampanji protiv Trampove iranske politike

Nakon 60 dana, ako se iranske žalbe ne uvaže, Iran više neće poštovati ograničenja za obogaćivanje uranijuma od 3,6 odsto i nastaviće sa radovima na svom reaktoru za tešku vodu u Araku. Iran je naglasio da se ne povlači iz nuklearnog sporazuma, već da samo preduzima recipročne mere kako je predviđeno članovima 26 i 32 ovog sporazuma u slučaju da jedna ili više sila ne poštuju sporazum.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Hasan Rohani

Rohani je posebno naglasio zabrinutost Irana u vezi naftne industrije i bankarskog sektora, koji su bili predmet sankcija Vašingtona.

Rohani je rekao da će nakon 120 dana, čak i ako Iran počne da obogaćuje uranijum iznad nivoa od 3,6 odsto i obnavlja radove u Araku, dopustiti još 60 dana za pregovore pre nego što preduzme dodatne neodređene mere (što bi moglo biti do kraja godine). U međuvremenu, Iran će snažno reagovati protiv bilo kakvog pokušaja zapadnih sila da se obrate Savetu bezebdnosti UN-a za ponovno uvođenje starih sankcija Ujedinjenih nacija.

Ruski rulet je igra na sreću u kojoj igrači vrte cilindar revolvera sa jednim metkom u cevi, prislanjaju ga na slepoočnicu i povlače obarač. Igrač ima 16,67 odsto šansi da ispali sebi metak u glavu ako se samo jedan nalazi u revolveru sa šest komora. Svaki igrač počinje vrtenjem cilindra, tako da svaki igrač ima jednaku šansu da ga ubije metak.

Takva je priroda igre koju je američki predsednik Tramp započeo 8. maja prošle godine. Sa iranskim odgovorom o recipročnim merama, završena je druga runda. Rusija i Kina bespomoćno sa strane posmatraju kako se odvija ova luda igra.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Iranu

Dve neposredne mere koje je Iran najavio - nepridržavanje ograničenja držanja dozvoljene količine obogaćenog uranijuma (ograničenje od 300 kilograma) i rezervi teške vode - nije jednostran potez. To je odgovor na svršen čin pred koji ga je prošle nedelje stavila Trampova administracija sankcionisanjem drugih zemalja zbog držanja iranskog viška obogaćenog uranijuma ili zbog trgovanja rezervama teške vode.

Kritični period

Ne treba naglašavati da kritični period nastupa nakon 60 dana, ako Iran bude bio primoran da preduzme dodatne mere za nastavak radova na postrojenju za teške vode u Araku, kao i da nastavi da obogaćuje uranijum iznad nivoa od 3,6 odsto.

Šef iranske Agencije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi upozorio je u decembru da Iran ima mogućnost da obnovi obogaćivanje uranijuma do nivoa od 20 odsto.

Na marginama posete nuklearnom postrojenju u Fordou, Salehi je u decembru izjavio: "Trenutno imamo 1.044 centrifuga u Fordou (blizu Koma), a ako vlast to želi, mi ćemo ponovo pokrenuti program obogaćivanja uranijuma od 20 odsto"… "Želeo bih da upozorim", dodao je on, „da ovo nije blef; ja držim do svoje reči kad nešto izgovorim. Dakle, još jednom naglašavam, ako vlast to bude želela, mi se lako možemo vratiti na obogaćivanje od 20 odsto i zadovoljiti potrebe zemlje na bilo kom nivou i u bilo kom obimu".

 

 

To je bio prvi znak da je Iran počeo da gubi nadu da će evropske sile pokazati političku volju da se suprotstave Trampovom ugnjetavanju i američkim sankcijama dok Teheran nastavlja da se pridržava uslova nuklearnog sporazuma.

Tu leži problem.

Tradicionalno, Velika Britanija je imala vodeću ulogu u zapadnoj kampanji protiv Trampove iranske politike.

Interesantno, dok se Rohani pripremao da se obrati naciji, ministar spoljnih poslova Džavad Zarif uputio se u Moskvu kako bi se u sredu sastao sa svojim kolegom Sergejom Lavrovim. I simbolički i suštinski, to je bio snažan signal da u ovim dešavanjima postoji skrivena geopolitička dimenzija. Stvar je u tome što je američki "projekat Iran" višedimenzionalan poduhvat.

Međutim, London je danas preokupiran Bregzitom, dok Francuska i Nemačka jednostavno nemaju hrabrosti da ustanu protiv Trampa.

Tramp u šaci jevrejskog lobija

Što se samog Trampa tiče, on je u šaci jevrejskog i cionističkog lobija, sa Izraelom, Saudijskom Arabijom i Emiratima koji iza kulisa vuku konce, što utiče na njegovu kampanju u američkim predsedničkim izborima 2020. godine.

Ovde se može postaviti veliko pitanje da li sam Tramp želi još jedan bliskoistočni rat. Postoji opasnost od nesvesnog klizanja u ratno stanje. Odgovori Irana će zavisiti od određenih važnih faktora.

Prvi i najvažniji je to što Teheran ne gaji iluzije da se Islamska revolucija suočava sa egzistencijalnim pretnjama od strane SAD i Izraela.

Kapitulacija nije opcija.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Lavrov i Zarif

Nuklearno pitanje je alibi da se sruši 40-ogodišnji islamski režim u Iranu, koji su Sjedinjene Države želele zadaviti još u začetku zbog opasnog presedana koji je postavljen u regionu - nacionalističkog otpora zapadnoj političkoj, ekonomskoj, vojnoj i kulturnoj hegemoniji na muslimanskom Bliskom istoku.

Interesantno, dok se Rohani pripremao da se obrati naciji, ministar spoljnih poslova Džavad Zarif uputio se u Moskvu kako bi se u sredu sastao sa svojim kolegom Sergejom Lavrovim. I simbolički i suštinski, to je bio snažan signal da u ovim dešavanjima postoji skrivena geopolitička dimenzija. Stvar je u tome što je američki "projekat Iran" višedimenzionalan poduhvat.

 

 

On se ujedno tiče Arapskog proleća, Novog Bliskog istoka, rešavanja sirijske krize, bliskoistočne nafte i gasa, uzdizanja Irana kao regionalne sile, neizvesne budućnosti Izraela i Saudijske Arabije, kao i upornog povratka Rusije na Bliski istok i njene konsolidacije u poratnoj Siriji i posledične strateške rekonfiguracije u istočnom Mediteranu (poput rusko-turske antante).

Sve su to prepreke američkim regionalnim strategijama.

Međutim, najvažniji faktor u iranskim kalkulacijama jeste Trampov vlastiti plan.

Izborna kampanja

Prilično je očigledno da će Trampov glavni fokus biti sopstvena izborna kampanja, i da je dobrodošao svaki uspeh koji može da joj doprinese - na primer, podrška od strane jevrejskih milionerskih finansijera poput Šeldona Adelsona.

S druge strane, Tramp će takođe biti izuzetno oprezan kad je reč o negativnim iskustvima. Neuspešna vojna operacija u Iranu (Operacija Orlova Kandža) praktično je zapečatila mogućnost reizbora Džimija Kartera u aprilu 1980. godine, u sličnim okolnostima.

Danas, Trampova odluka o napuštanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine nema podršku u zapadnom svetu i njoj se uporno suprotstavlja uticajno domaće javno mnjenje.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
On će na crtu Trampu: Džo Bajden

Sa Džoom Bajdenom kao Trampovim demokratskim protivnikom, pitanje Irana će imati prvoklasni značaj u kampanji za izbore 2020. godine. Jednostavno rečeno, Tramp se suočava sa teškom izbornom bitkom u kojoj se svaki segment računa, a novi bliskoistočni rat će samo zastrašiti američko javno mnjenje.

Povrh svega toga, ako se u zanosu bitke slučajno desi da nosač aviona potone ili se Ormuski moreuz zatvori, ili ako padne cena nafte, Tramp će morati sam da se suoči sa posledicama. Stvar je u tome da je Iran velika zemlja i da su njegova nuklearna nalazišta veoma raštrkana. Potrebna je kampanja masovnog bombardovanja da bi se ona uništila, što će neminovno izazvati regionalni rat punih razmera sa katastrofalnim posledicama i verovatno kraj Trampovog predsednikovanja.

"B tim" 

Zarif govori o čuvenom "B timu" koji gura Trampa u rat sa Iranom - Bibi (Netanjahu), Muhamed bin Salman (saudijski prestolonaslednik), Muhamed bin Zajed (prestolonaslednik UAE) i Bolton (američki savetnik za nacionalnu bezbednost). Uobičajeno je da se B timu pripisuju magične moći nad Trampom. Ali da li je zaista tako?

Tramp svakako ne ostavlja takav utisak. Kada dođe kritični period, Tramp zaista ume da donese odluke koji su u njegovom sopstvenom interesu ili koje mogu stvoriti ili uništiti njegovo predsedničko nasleđe.

Severna Koreja je pravi primer.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Benjamin Netanijahu

Trampov devedesetominutni telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom prošle nedelje takođe odslikava njegov samostalni pristup.

Bolton je zapretio neposrednom intervencijom u Venecueli i osudio Ruse zbog podrške Nikolasu Maduru, ali se Tramp isprečio da umiri Ruse, da iskaže uverenje da neće biti američke intervencije i da zapravo zatraži Putinovu pomoć.

Stvar je u tome da je Iran velika zemlja i da su njegova nuklearna nalazišta veoma raštrkana. Potrebna je kampanja masovnog bombardovanja da bi se ona uništila, što će neminovno izazvati regionalni rat punih razmera sa katastrofalnim posledicama i verovatno kraj Trampovog predsednikovanja.

Stoga Zarifove konsultacije sa Lavrovim u sredu upućuju na to da će Iran svoje buduće poteze usaglašavati sa Rusijom.

Značajno je napomenuti da se juče, na zajedničkoj konferenciji za štampu sa Zarifom u Moskvi, Lavrov svojski potrudio da opravda ulogu Irana u Siriji. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je svalio krivicu na "loše zamišljene jednostrane odluke" Vašingtona koje su izložile Iran "neopravdanom pritisku" i koje su izazvale aktuelnu krizu.

Rekao je da je trenutni prioritet "da se u životu održi (iranski nuklearni) sporazum", i da će diplomatske aktivnosti Moskve biti usmerene ka izvršenju tog zadatka.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (1)

Loading
Mara

11.05.2019 19:25

Au, nije Tramp valjda sišao s uma. Zarati li s Teheranom, posle toga ko preživi na planeti Zemlji, ako iko preživi, ratovaće medjusobno samo s kamenjem.